Kikovo blato, I. dio

Miracle of Christ Healing the Blind Man, El Greco, circa 1570.

Čudo Kristova ozdravljenja Slijepca, El Greco, oko 1570.

Ako se slučajno zateknete na jednoj od nekoliko neokatekumenskih “katehetskih” sesija koje sada započinju na otoku, bit ćete doskora poučavani, možda već i u prvoj noći, o vrlo čudnoj intepretaciji  izvještaja o ozdravljenju slijepca iz devetog poglavlja Ivanova evanđelja.  Izokrenuto tumačenje Pisma treba vam poslužiti kao upozorenje…

Govoreći ranije u svom programu, Kiko u svojoj katehezi govori o neokatekumenatu sljedeće: “Isus će staviti blato u vaše oči kako biste osjetili da ste grešnici, kako biste mogli otkriti da ste prljavi.” [0] 

U jednom klasičnom primjeru među mnogim njegovim poluistinama, Kiko Arguello iskrivljuje poznatu biblijsku priču u kojoj Isus ozdravlja sljepca (John 9) kako bi objasnio osnovni princip Neokatekumenskog puta odnosno pokrsni katekumenat.   

Nakon detaljnijeg predstavljanja njegova učenja, dopustite mi da vam iznesem tri razloga zbog kojih Kiko iskrivljuje smisao i značenje “katekumenata”.

Kiko naučava o sljepcu iz 9. poglavlja Ivanova evanđelja:

“Što je katekumenat? Vrijeme u kojem će vam blato biti stavljeno na oči. To sam Isus Krist čini. Budući da ne znate da ste slijepi. Ne znate da..vi-ste prljavi i stoga ne želite biti oprani. Isus će staviti blato u vaše oči tako da se možete osjećati neugodno i da se morate ići oprati u vode vašega krštenja, oprati se od vaših grijeha. To je krasna kateheza… Isus će staviti blato u vaše oči tako da ćete osjetiti da ste grešnici, da možete otkriti da ste prljavi.” [0]   

Kiko je u pravu kad kaže da je rana Crkva vidjela krštenje i katekumenat u svjetlu čuda iz Ivanova evanđelja. Sv. Augustin je to učio vrlo jasno. Prizor sljepca koji se pere u Siloamu odgovara krštenju i Augustin čak naziva sljepca “katekumenom”.[1]

No, od tog mjesta Kiko namjerno iskrivljuje svetopisamsko čitanje, vjeru rane Crkve i osobito značenje katekumenata. Poslušajte jednog neokatekumenskog svećenika iz Nadbiskupije u Denveru kako upravo to naučava: 

Ta priča ne govori o grijesima slijepog mladića i Isus ne čini čudo kako ga uvjerio u njegove grijehe, niti u njegovu sljepoću. Slijepac zna da je slijep. Kad su ga njegovi učenici upitali, “Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?’ Odgovori Isus: ‘Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.” [2]  Zapravo, cijelo Ivanovo evanđelje strukturirano je oko sedam čuda ili “znakova”, a ovo je bilo šesto od sedam čuda koja imaju svrhu Božju proslavu.[3]

"pelon", translated into English from the original Koine Greek, means, "clay."

“pelon”

Drugo, pozornije čitanje odlomka pokazuje da Isus nije uopće stavio “blato” u oči slijepca, nego zapravo “glinu”. Grčka riječ koja se koristi u ovom poglavlju je “pelon” (transliterirana iz izvornog koine grčkog), a njezino prvotno značenje je “glina”, kao u slučaju lončara koji koristi glinu. Ta riječ se na isti način koristi u Izaije 29,16; 41,25; Nah 3,14; i u Rim 9,21.[4]  Ta “glina” podsjećala je ranu Crkvu da je Bog stvorio čovjeka, uključujući i njegove oči, od gline (zemlje). [5]

St. Ivan Krizostom [347. –  407. AD] uči:

 “Zašto nije On uzeo vodu umjesto pljuvačke za glinu? On je namjeravao poslati čovjeka u Siloam: kako ne bi, stoga, ništa moglo biti pripisano izvoru vode, nego da biste mogli naučiti da snaga dolazi iz Njegovih usta, koje su i oblikovale i otvorile čovjekove oči, On je pljunuo na zemlju; na to barem ukazuje Evanđelist, kad kaže, I on način kal od pljuvačke.[6]

Ili na drugom mjestu, sv. Ivan Krizostom kaže: 

“On onda potvrđuje Svoje riječi djelima: Kad je tako bio govorio, On pljunu na tlo i učini kal od pljuvačke i pomaže oči slijepčeve tim kalom. On koji je bio stvorio i veće stvari ni iz čega, mogao je i više učiniti bez da koristi bilo kakvu tvar: ali On je htio pokazati da je On Stvoritelj, Koji je u početku upotrijebio zemlju kako bi oblikovao čovjeka. On čini kal pljuvačkom, a ne vodom, kako bi bilo bijelodano da nije voda Siloama, u koju ga je kanio poslati, nego snaga koja izlazi iz Njegovih usta, ona koja vraća vid slijepcu.[7]

Na kraju, odlomak kaže da Isus nije ispunio slijepčeve oči blatom, nego je pomazao slijepčeve oči glinom (kalom).

Transliterated into English from the original Koine Greek, "epechrisen", literally means "he on anoints"

 

Ovdje koine grčki koristi riječ “epechrisen”, što doslovno znači “on pomazuje”. [8]

Sv. Augustin kaže [354. – 430. AD]:  

“Naš Gospodin pljunuo je na zemlju i načinio kal od pljuvačke zbog toga što je On bio Riječ koja je uzela tijelo. Čovjek nije mogao vidjeti odmah dok je bio pomazan; tj. bio je tada samo učinjen katekumenom. Ali je bio poslan prema bazenu koji se nazivao Siloam, tj. bio je kršten u Kristu; i onda je bio prosvjetljen.[9] 

Zaključak

Možemo vjerovati sv. Augustinu da je ovaj odlomak doista vezan za pripravu na krštenje, ili vezan za dublje vrednovanje našega krštenja. Dok netko sigurno može doći do većeg razumijevanja vlastitog stanja pred Bogom tijekom svoga katekumenata, katekumenat nema smisla u tome da nas Isus čini da se osjećamo prljavi kako bismo mi onda htjeli biti čisti. Naravno, tu se radi o Njegovoj moći ozdravljanja i otkrivanja snage Njegove milosti. On nas pomazuje kalom i oblikuje u nama nove, duhovne oči.    

To je daleko bolje od gubljenja desetljeća u Kikovom katekumenatu, u kojem nas se kalja blatom, zar ne?



Footnotes

[0] Catechetical Directory, Vol. I, p14-15.

[1] Catena Aurea: Commentary on the Four Gospels, Collected out of the Works of the Fathers, Vol. IV, Part I, St. John, By St. Thomas Aquinas, http://www.catecheticsonline.com/CatenaAurea-John9.php, Retrieved October 18, 2014.

[2] John 9:2-3, and Kiko Chiesa a confronto su catechesi attualissime”, http://neocatecumenali.blogspot.it/2012/02/kiko-chiesa-confronto-su-catechesi_02.html, retrieved October 19, 2014.

[3] There are seven signs in the “Book of Signs” (John 1-12):

  1. Changing water into wine in John 2:1-11
  2. Healing the royal official’s son in Capernaum in John 4:46-54
  3. Healing the paralytic at Bethesda in John 5:1-18
  4. Feeding the 5000 in John 6:5-14
  5. Jesus’ walk on water in John 6:16-24
  6. Healing the man born blind in John 9:1-7
  7. Raising of Lazarus in John 11:1-45

[4] Thayer’s Greek Lexicon, http://biblehub.com/greek/4081.htm, retrieved October 18, 2014.

[5] Gen. 2:7

[6]  St. John Chrysostom, Homily 57 on the Gospel of John, http://www.newadvent.org/fathers/240157.htm

[7] Catena Aurea: Commentary on the Four Gospels, Collected out of the Works of the Fathers, Vol. IV, Part I, St. John, By St. Thomas Aquinas, http://www.catecheticsonline.com/CatenaAurea-John9.php, Retrieved October 18, 2014.

[8] Thayer’s Greek Lexicon, http://biblehub.com/greek/2025.htm, retrieved October 18, 2014.

[9]  Catena Aurea: Commentary on the Four Gospels, Collected out of the Works of the Fathers, Vol. IV, Part I, St. John, By St. Thomas Aquinas, http://www.catecheticsonline.com/CatenaAurea-John9.php, Retrieved October 18, 2014.

References

admin

Svaki čovjek ima pravo na svoje mišljenje usmjereno prema istini, a kad spozna Istinu dužan je promijeniti svoje mišljenje ukoliko nije u skladu s Istinom. To je prava demokracija.

One thought on “Kikovo blato, I. dio

  • July 17, 2017 at 7:49 pm
    Permalink

    Grubi prijevod:
    “Blato je nekakav problem koji ti Bog šalje koji te sili da se opereš i da budeš poslušan… da budeš poslušan”

    Možda bi se u nekoj interpretaciji moglo reći da Bog koji put nama baca blato u oči da bismo mi iz tih problema/križeva nešto mogli naučiti, možda se čak i poniziti, spoznati nešto o sebi ili slično…
    Životni događaji bi se sigurno koji put mogli ovako interpretirati jer život ipak jest škola.

    Međutim kontekst u kojem neokatekumeni koriste ovu priču je sljedeći:
    Da bi išao naprijed i bio sretan moraš trpiti i biti poslušan.

    1) Oni su dali neizvediva obećanja na početku puta. Na početku ti obećaju i ideju da će te Bog uz malo ili nikakvo trpljenje uvesti u obećanu zemlju a kada se to ne desi nego se desi život onda pričaju ovo da se pokriju. Ovim i sličnim pričama opravdavaju trpljenje koje u životu realno nemožeš izbjeći.

    2) Sve što su katehisti obećali da će Bog napraviti zapravo moraju napraviti neokatekumeni sami. Oni će se “baciti u božju volju” to jest u situacije u koje inače nebi išli jer će misliti da će im u tim situacijama Bog pomoći. Zbog toga što nažalost Bog ne djeluje onako kako bi Kiko htio mnogo se ljudi ovim bacanjem baci ne u božju volju nego u trpljenje ili najmanje u nelagodne situacije iz kojih se moraju izvući sami.
    Priče poput ove služe tome da opravdaju trpljenje kojeg Put izaziva.

    3) Ovim i sličnim pričama opravdavaju svoje ponašanje gdje si uzimaju za pravo da “bacaju blato ljudima u oči”. U svojoj glavi oni su Isus koji ti čisti oči.

    4) Ovim također tjeraju ljude na poslušnost iako se poslušnost ovdje uopće ne spominje ali to su to tu ubacili jer su oni ipak kult koji kao i svaki drugi kult funkcionira preko poslušnosti svojih sljedbenika.

    5) Čak i da je Isus ovu priču zamislio upravo onako kako je interpretiraju katehisti i čak i da poruka zaista jest da kršćanin mora trpiti i biti poslušan, zašto oni ovako revno ne sljede priču o pastiru te idu za svojim stadom nakon što ono napusti Put? Zato jer su kult koji ima svoju predaju i licemjeri koji imaju dvostruki standard.

    Sažeto
    Sreća koju Put propagira na katehezama ne postoji tako da ovim i sličnim pričama opravdavaju trpljenje koje u životu realno nemožeš izbjeći. Oličenje Puta nije sreća nego trpljenje i zbog toga moraju postojati nekakve priče poput ove ili konstantnog spominjanja križa koje će to trpljenje opravdati. Ovim pričama opravdavaju svoj bezobrazluk prema sljedbenicima. Izvrću priču da bi natjerali sljedbenike na poslušnost. Od sljedbenika traže iznimno puno ali su im spremni dati jako malo.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *