Ograničenje na 5% stranih hodočasnika
PALESTINSKIH KRŠĆANI BOJE SE DA ĆE BITI UDALJENI OD PAPINOG POHODA
Administrativni i sigurnosnih problemi zakomplicirali su organizaciju susreta Benedikta XVI. i vjernika, posebno za otvorene mise.
„Najvažniji aspekt papinog pohoda jest pastoralni. Benedikt XVI. dolazi prije svega susreti se s kršćanima Svete zemlje, ohrabriti ih „izgovorio je u utorak 5. svibnja tijekom tiskovne konferencije mons. Fouad Twal, latinski patrijarh Jeruzalema, žaleći se da je pohod okružen „suviše politikom“.
Poruka je podržana od strane apostolskog nuncija u Izraelu mons. Antonia Franca: „Ljudi su važniji za njega negoli kamenje. Papa dolazi ponajprije za lokalnu crkvu“. Benedikt XVI. koji se sprema za odlazak sutra u Jordan, očigledno je dobro naslutio iščekivanje lokalni kršćana. Ali pitanje ostaje otvoreno: hoće li mu oni moći pristupiti?
Nakon Ammana, ove nedjelje, tri otvorene mise predviđene su slijedeći tjedan. Utorak u Betlehemu u podnožju Mislinske gore, zatim prekosutra na Trgu jaslica u Betlehemu (obje bi mogle primiti 6000 vjernika) i napokon u Nazaretu, četvrtak 14. svibnja, gdje se očekuje 40000 ljudi.
U IŠČEKIVANJU DRAGOCJENIH DOZVOLA
Problem: lokalna crkva i izraelska vlada sukobili su se oko izgleda i tiskanja ulaznica. Židovska država želi da na njima figurira njezin logo… rezultat: pozivnice nisu još podijeljene. „Još čekamo da nam ih Ministarstvo unutarnjih poslova pošalje“ povjerio se franjevac Pierbatista Pizzaballa, kustos Svete zemlje.
A, u iščekivanju dragocjenih dozvola, župe koje su bile zadužene za podjelu istih odgovarale su vjernicima na različite načine, tražeći čak broj putovnice, dob, bračno stanje, ili su ih uputili na druge adrese. „Neki katolici hebrejskog jezika možda se neće kao takvi htjeti deklarirati“ dodao je čovjek blizak organizaciji.
Među arapskim kršćanima, mnogi su pokazivali zlu volju pred sigurnosnim mjerama. Izraelske vlasti već su najavile da će ulice staroga grada biti zatvorene tijekom Papinog boravka. „Ljudi se boje da Jeruzalem postane veliki zatvor i da neće biti u mogućnosti moliti se s Papom. Trgovci čiji se dućani nalaze ispred prolaska Pape nisu sigurni da li će ih moći otvoriti.“, zabrinut je Bernard Sabella. Ovaj katolički intelektualac iz Jeruzalema, zastupnik u palestinskom parlamentu (Fatah), boji se da će mnogo lokalni kršćana radije ostati kod kuće negoli se podvrgnuti izraelskoj kontroli.
ZA GAZU NEMA ODGOVORA
S druge strane sigurnosnog zida, kršćani iz okupiranih područja moraju ishoditi dozvolu od strane izraelske vojske ukoliko bih htjeli poći u Jeruzalem ili Nazaret. Prema latinskom patrijarhatu, 11 000 dozvola treba biti odobreno za 50 000 tisuća palestinskih kršćana.“ Broj će sigurno biti manji, kaže Zoughbi Zoughbi, član Jeruzalemskog gradskog vijeća . Ponekad su dozvole dodijeljene ili djeci ili roditeljima, ili obrnuto. Svakako, ne bi trebalo dozvola: Jeruzalem treba biti grad otvoren za svakoga,“ odriješito odgovara ovaj kršćanin koji nije bio u Jeruzalemu „već osam godina“.
Situacija je još osjetljivija u Gazi, gdje je p. Manuel Musallem, svećenik latinske župe Svete Obitelji, zatražio 250 dozvola, „ne samo za katolike, nego i za pravoslavne i muslimane. Cijeli narod Gaze trebao bi moći susresti se s Papom“ naglašava svećenik, kontaktiran preko telefona. Par dana prije početka pohoda, nijedan zahtjev nije dobio odgovor. „Nekolicina će doći, ali sudjelovanje kršćana iz Gaze bit će simbolično“, priznaje mons. Twal.
Zadnja zabrinutost organizatora: rezervirati glavni dio mjesta lokalnom kršćanstvu, bili oni arapi, hebreophones ili strani radnici (filipinci, afrikanci…) nastanjeni u zemlji. Činjenica je, da 2000. godine tijekom mise koju je predvodio Ivan Pavao II. u Nazaretu, glavni dio puka bio je sastavljen od hodočasnika upućenih avionom preko Neokatekumenskog puta…. “Ovaj put, skup biskupa svete zemlje ( koji je sastavljen od katolički biskupa i biskupa raznih obreda) odlučio je ograničiti na 5% broj strani hodočasnika“ upozorava p. Pietro Felet, glavni tajnik.
Anne-Benedicte HOFFNER i Karim LEBHOUR ( iz Jeruzalema)
