Ples oko stola ispred lijesova tijela poginulih neokatekumena

U videu možete vidjeti sprovod dvadeset članova neokatekumenske zajednice iz Ekvadora koji su poginuli u prometnoj nesreći kad su putovali na konvivenciju Drugog skrutinija.
Video pokazuje kako neokatekumeni plešu oko stola ispred izloženih lijesova dvadeset poginulih osoba. Užasno!

admin

Svaki čovjek ima pravo na svoje mišljenje usmjereno prema istini, a kad spozna Istinu dužan je promijeniti svoje mišljenje ukoliko nije u skladu s Istinom. To je prava demokracija.

14 thoughts on “Ples oko stola ispred lijesova tijela poginulih neokatekumena

  • February 18, 2017 at 12:20 pm
    Permalink

    Unatoč proklamiranju povratka izvornosti vjere ranih Kršćana, Kiko Arguello zapravo nikada nije odmaknuo dalje od razine “modernog plagijatora-svaštara”. Ukoliko se malo bolje prate neokatekumenske prakse jasno se razaznaju sastojci Kikovog “ekumenskog recepta” preuzeti iz (pret)kršćanskih običaja koje su Katolici napustili, odnosno prisutnost teorija “velikih intelektualaca 19. i 20. stoljeća” koje s Katolicizmom čine objektivno nezamislivu kombinaciju (Karl Marx, Antonio Gramsci, Sigmund Freud, Ivan Petrovič Pavlov, Carl Jung, Theodor Adorno, Saul Alinsky, Eric Hobsbawm, Michel Foucault, da spomenem samo neke), ali su pojedinici kao Kiko iznašli način kako ih “uspješno integrirati” u institucionalni okvir Katoličke Crkve. Stoga i ovaj primjer “neokatekumenskog requiema” (da baš ne kažem “post mortem partyja”) samo potvrđuje da Kiko, za razliku od prosječnog sljedbenika Neokatekumenskog Puta i katoličkog svećenika koji ga promovira, savršeno dobro razumije na što je Michael Foucault mislio kada je tvrdio da ludilo nije mentalna bolest, već proizvod upitnih društvenih i etičkih obveza. Drugim riječima, zadani obrasci ponašanja unutar (vjerskih) sekti organiziranih prema totalitarističkim načelima mogu bez ikakvog problema proizvesti kolektivno ludilo, što je neposredno po začetku Kikovog vjerskog projekta (1964.) potvrdio i eksperiment (1967.) poznat kao “Treći val” (http://blog.vecernji.hr/darko-milosic/fasizam-ex-cathedra-1393).

    Kad smo već kod ove teme, nekako mi se čini da “fancy Katolici” (Opus Dei, Neokatekumenski Put, i njima slični) nisu ništa više ugroženi od “happy-clappy Katolika” (vjernika-karizmatika ovisnih o duhovnim obnovama, pastoralno-psihološkim savjetovanjima i karizmatskim susretima uz obilnu konzumaciju “kršćanske self-help glazbe” te obveznih odgovarajućih emotivnih i tjelesnih reakcija). Naime, sukladno predviđanjima “Vatikanskih progresivista” još tijekom sredine 20. stoljeća, i jedni i drugi svoj vjerski život i opstanak vežu uz tzv. autoritarnu osobnost (vođu sekte ili karizmatika), uvjereni da im bez njegovih savjeta i pomoći prijeti ne samo “duhovna anemija”, nego čak i gubitak vječnog života. Takvim vjernicima Gospodin Isus Krist i Sakramenti, odnosno Sveta Misa i Klanjanje koje vode “obični svećenici”, nemaju “duhovnu snagu i moć” kakva im je potrebna za svakodnevno nošenje križa, a ono što “nedostaje” pronalaze u autoritarnoj osobnosti. Stoga “fancy Katolici” ne skidaju pogled s “osobnog vrhovnog božanstva” kao što je Kiko Arguello, dok se “happy-clappy Katolici” napajaju riječju i energijom raznih karizmatika (kako iz redova klera tako i laika) kao što je, primjerice, Michelle Moran – svojevrsna “velika svećenica Katoličke Crkve” koja je nedavno posjetila Hrvatsku (https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/michelle-moran-u-hrvatskoj-susret-karizmatskih-zajednica-u-mariji-bistrici/), a čije se duhovne obnove i karizmatski susreti mogu pratiti i na youtube-u (https://www.youtube.com/watch?v=BJ4KNQZhQSI). S obzirom na to da se ovakvi vjernici (laici i svećenici) deklariraju Katolicima, ali da se svojim vjerskim praksama sve više udaljavaju od LOGOSA i autentičnog Katolicizma, čime doista indirektno ugrožavaju svoje i tuđe mentalno i duševno zdravlje, s tog aspekta možemo ih slobodno proglasiti “rizičnom skupinom Katolika”. Pa tko voli, nek’ izvoli!

  • February 18, 2017 at 3:54 pm
    Permalink

    Ukoliko cete kliknuti na link o Michelle Moran, uocit cete da ju gospodin Tino Krvavica naziva “duhovnim divom”. Iako bih mogla navesti puno razloga i linkova koji gospodju Michelle Moran smjestaju u rang tek prosjecne engleske glumice koja, kao dobar dio protestantiziranog Vatikana, vec niz godina neometano igra svoju ulogu, ne zelim trositi rijeci na nesto sto ce u okviru Katolicizma ionako uskoro postati “passé”. Umjesto toga, preporucujem citateljima da kliknu na sljedeci link kako bi upoznali odlike osoba koje opravdano mozemo i trebamo nazivati istinskim “duhovnim divovima”, jer je njihov cijeli zivot bio trajni zalog za buducnost mnogih buducih generacija Katolika. U ovim turbulentim vremenima, a usprkos demonskim planovima, njihove rijeci i djela beskrajno nadahnjuju i precizno usmjeravaju duse autenticnih vjernika, na ponos ne samo Hrvatske nego i cijele Katolicke Crkve.

    http://prudencija.hr/index.php/izazovi-21-stoljea/352-oporuka-kardinala-stepinca

    VIVA KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC!

  • February 18, 2017 at 11:51 pm
    Permalink

    Kada se sjetim da sam tamo proveo 6 godina…

    Osjećam se kao da sam bio dijete koje je djelomično bilo slijepo na to što se događa oko mene, odbijao sam postaviti pitanja koja su mi sama dolazila zbog toga da nebi izgubio san u koji su me uvjerili.

    Nije toliko problem što oni plešu oko ljesova ovih ljudi, nego je stvar u tome da oni nikakvo zajedništvo vrlo vjerojatno nisu niti imali s njima dok su bili živi. Mislim ljudi se tamo druže, ali u posebnim okolnostima poput sprovoda radi se jedan cirkus… baš tako… cirkus… da bi se stvorila nekakva slika prema vanjskom svijetu o nekakvom tobožnjem zajedništvu koje je postojalo u tim zajednicama.
    Ili da se svijet jednostavno šokira. Postoji taj nekakav trend na Putu da se nekako pokaže posebnim ili da privuče pozornost šokirajući ljude izvana svojim aktivnostima.

    Kada odeš iz zajednice katehisti te ne kontaktiraju, ali kada umreš katehisti promoviraju ovakav cirkus.
    Ispada da su neki neokatekumeni više vrijedni mrtvi nego živi.

    Iako mnogi ljudi tamo koriste od propovjedi, ja se više nesjećam iti jedne lekcije koju sam tamo čuo a da mi je korisna u dnevnom životu. Dobro, možda jedne dvije… ali većina toga što sam tamo naučio nema veze sa stvarnim svijetom.

  • March 1, 2017 at 11:30 am
    Permalink

    Hvaljen Isus i Marija

    Što bi bilo da su ti poginuli neosi bili na primjer na nekoj neo konvenciji, te su se tijekom te neo konvencije naljutili i napustili tu konvenciju? I k tome rekli kako napuštaju “zajednicu” (Neo kiko sektu i kult.)? Te da su nakon toga stradali u prometnoj nesreći?

    Tada im većina neosa (kikovih svjedoka) ne bi došla na sprovod. Neću puno pogriješiti ako kažem da bi ih došlo oko 2 posto od onoga broja koji je vidljiv na slici. Tada niti sprovod (srećom) ne bi bio napravljenog po Kikovim pogrebnim ritualima (Napominjem da je i taj pogrebni ritual, kao i svi ostali nek kiko rituali, da su proglašeni ne da su od kika, nego da su preko kika od boga zapovjeđeni. Pa, ti krši božju zapovijed oko pogrebnih rituala. U “slobodi” si je kršiti, ali te čeka pakao, kako na nebu tako i na zemlji, ako prekršiš te kiko, pardon, božje zapovijedi.)

    No, ono najvažnije je da bi neosi godinama govorili da su ti “ex neosi” poginuli zato jer su napustili “zajednicu”, te ih je bog kaznio smrću. Ne samo u “javnim” nastupima, nego bi se i onako privatno među neosima prepričavalo kako: “evooo, etooo, poginuli su zato što su izašli iz zajednice.” U nekim verzijama bi izostalo “zato što”. Primjer: “Evoo, napustili su zajednicu. Etoo, poginuli su u prometnoj.” Ali, namjera i jedne i druge verzije je utjerivanje straha u kosti, te proglašavanjem svega što nije neo zajednica paklom. Neka se bivši neosi sjete tih priča o ognju paklenom koji čeka one koji izađu iz zajednice, ili su izašli iz zajednice, ili su bili u zajednici ali nisu slušali katehiste ili nisu slijedili pravila puta. I obratno, “rajem”za sve one koji su u zajednici, slušaju katehiste i slijede pravila puta (neo kiko riječnikom: “čine put”). Ne kažem da su te priče česte, da se svaki dan o njima raspravlja. Ali, dosta je i jednom mjesečne da netko u nekoj prilici poveže neo zajednicu s rajem a sve što nije neo zajednica s paklom.

    Citiram svjedočanstvo 14 iz knjige Enrico Zoffoli – ISTINA O NEOKATEKUMENSKOM PUTU – svjedočanstva i dokumenti, koje se može pronaći pod: Kiko i Zoffoli.

    “U povijesti Crkve takve drskosti još nije bilo. Međutim, to nije neka izolirana činjenica, već se ona temelji na njihovoj koncepciji Crkve. Monsinjor (…) je prepričavao pred 5 svećenika što se dogodilo monsinjoru (…), nadbiskupu iz (…), kojemu su Kiko i Carmen na jednoj audijenciji prijetećim tonom rekli da nikad ne bi postao dobrim nadbiskupom da nije bilo Neokatekumenskog pokreta, tj. da godinama nije bio pristaša Pokreta. Na to im je biskup pokazao vrata. Isti taj biskup umro je od infarkta u veljači ili ožujku. Saznalo se da je te večeri kad je umro imao sastanak i okršaj s neokatekumenima. Oni su, kao što vrlo često rade, za tu smrt rekli da je kazna Božja jer se protivio Neokatekumenskom pokretu”.

    Za kraj, pitam se, da li umjesto naziva neo sekta i kult, netko želi eksperimentirati te ih nazvati: jedna zajednica od mnoštva zajednica Katoličke Crkve? Ili, jednog dana, jedna Crkva od mnoštva crkvi (protestanti, jehovci, i još mnoštvo ostalih “crkvi”)) Napomena: ne bi ni to bilo toliko loše da neo kiko sekta i kult nema namjeru sve što nije neo zajednica preobratiti, reformirati, unaprijediti, pretvoriti u neo zajednicu. I to s neo dogmama, neo liturgijom, neo pravilima, neo pjesmama, neo katehezama, neo hijerahijom, neo katekizmom, neo bogom, neo evanđeljem i svime ostalima što u mnogočemu nema veze s RKC.) Zašto neo bogom? Zato jer je neosima bog: neokatekumenski put.

    Blagoslovio nas svemogući Bog, sačuvao nas od svakoga zla i doveo u raj sve duše, osobito one kojima je najveća potreba Isusovog milosrđa.

  • March 2, 2017 at 3:33 am
    Permalink

    Iako Kiko svim silama nastoji promaknuti Neokatekumenski put u “novu svjetsku religiju” i zataskati skandale svojih “svecenika”, pogotovo pedofiliju i financijske malverzacije, cijela prica (bas kao i sam marksizam) otpocetka je bila – utopija. Stoga je i aktualna “Neokatekumenska moc” unutar Vatikana tek privid koji daje laznu nadu protestantsko-zidovskom lobiju infiltriranom u Katolicku Crkvu koji sluzi politickim ciljevima globalista, a ne Trojedinome Bogu.

    U tom svjetlu (ili tami) treba promatrati i bergoglianizam – vjerski totalitarizam laznog Kristovog Vikara. Ako je vjerovati websiteu lifesitenews.com, cini se da je Jorge Mario Bergoglio milosrdjem komunista dobio na raspolaganje 4-5 godina kako bi Katolicku Crkvu okrenuo naopacke (https://www.lifesitenews.com/blogs/they-gave-pope-francis-four-years-to-make-the-church-over-again.-heres-how). Ukoliko je to istina, autenticnom se Katoliku namece pitanje nije li glavni protagonist “Moderne Vatikanske price”, koji nosi ime “Papa Franjo”, tek fiktivan lik?

  • March 3, 2017 at 2:39 am
    Permalink

    Za razliku od hrvatskih medija i biskupa koji mogu “okom dobaciti” do Rima, svjetski su puno upuceniji u ozbiljnost situacije. Tako najnovija vijest (http://www.onepeterfive.com/pro-pope-francis-cardinals-seek-resignation-avoid-schism-reports-times-london/)
    kaze kako su sve glasniji oni kardinali koji osjecaju “griznju savjesti” sto su 2013. godine (vjerojatno zahvaljujuci manipulaciji Neo-kardinala Filonija), podrzali izbor Jorge Maria Bergoglia za nasljednika Pape Benedikta XVI. jer se pribojavaju da ce ovaj totalitaristicki oblik vladavine Katolickom Crkvom, koji “Papa Franjo” uporno njeguje unatoc otvorenim upozorenjima svoga stada na opasnost koja nas zbog toga vreba, doista dovesti do novog raskola. Ocito je da visr nema ucinka ni javna podrska koju je “Papi Franji” nedavno dala skupina zvana “C9, a koju bismo zapravo mogli opisati kao svojevrsni Politbiro aktualne policijske drzave Vatikan. Razlog tome je taj sto su clanovi ove skupine ili ljevicari (primjerice O’Malley, Marx i Monsengwo Pasinya) ili “osobno umoceni” u kakvu aferu (Errazuriz Ossa i Pell) tako da kao Katolici nisu nista vjerodostojniji od Jorge Maria Bergoglia… kojem trebaju “vratiti ugled”. Nazalost, Pietro Parolin nalazi se na toj istoj liniji, sto ce reci ne samo da nije dostojan Petrove Stolice nego bi zajedno s “vladajucom garniturom” trebao uzeti kofere i napustiti Rimsku kuriju (nekom drugom prilikom cemo o razlozima). Zapravo, trenutna situacija u Vatikanu je vrlo slicna nasoj politickoj u Hrvatskoj u smislu da se visoke duznosnicke funkcije (ministarske, saborske ili vjecnicke) koriste ili za nametanje komunisticke ideologije, ili kao utocista pojedinaca u bjegu pred zakonom, ili za ostvarivanje ciljeva iz osobne agende tzv. karijerista. Sluzenje drugima i opcem dobru u duhu autenticnog Katolicizma tom profilu ljudi tek “ideal koji je nedostizan”, odnosno njima sasvim nepoznat nacin egzistiranja. Ipak, postoji nada da se ovakvoj politici mozda nazire kraj… barem ako je suditi po najnovijim vijestima vezanim uz Vatikan.

  • March 4, 2017 at 6:35 pm
    Permalink

    Znam da “pro-life show” nije tema koja se direktno tiče sadržaja Pax Tibi stranice, ali ovih dana je toliko IN da se moram osvrnuti na taj cirkus koji nimalo ne pristaje vremenu Korizme. Dakle, na stranici dominikanci.hr objavljena je “propovijed” u kojoj se dr. Petar Galić, nezadovoljan stavom Ustanovnog suda o zakonu o pobačaju, žestoko okomio kako na (nasljeđeno komunističko) zakonodavstvo tako i na “bezbožnike” koji podržavaju važeći zakon, “lude zakonodavce” te ine “zagovornike paklenog puta”. Pritom je zaključio kako manipulacija vrijednostima vodi čovjeka ka samouništenju i katastrofi, a da bi se to izbjeglo treba prestati šurovati sa zmijom i zmijskim jezikom koji izokreće sve što je zdravo, odnosno da zmija-đavao u čovjeku potiče sumnju u Božju riječ (http://www.dominikanci.hr/index.php/28-vijesti/2918-prva-korizmena-nedjelja-a). Na to se nadovezao pater Ike Mandurić sljedećim komentarom: “Zabrana fašizma ništa ne rješava. Dopustimo fašizam! Zabrana korupcije ništa ne rješava. Dopustimo korupciju! Zabrana pedofilije ništa ne rješava. Dopustimo pedofiliju! Samo educirajmo!”, odmah dobivši pljesak svojih fanova te brojne prigodne komentare na svoj post (http://narod.hr/hrvatska/pater-ike-manduric-o-pobacaju-i-edukaciji). Iako nema sumnje da oba svećenika imaju najbolje namjere, cijeli “pro-life show” pokazuje neku sasvim drugu realnost u kojoj je Katolička Crkva, uvaljana u blato licemjerja (veznao uz pobačaj, fašizam, korupciju i pedofiliju), “zakucala tricu u vlastiti koš” (usporedi Luka 6, 41-42).

    Naime, upravo je sam Vatikan ovih dana imao edukaciju iza zatvorenih vrata koju im je držao Paul Ehrlich, vodeći aktivist za kontrolu populacije pobačajem i masovnom sterilizacijom ljudi, a sve u cilju da se smanji prenapučenost majke zemlje i spasi “prirodni svijet”; ako niste znali, prednost pri pobačaju trebala bi imati djeca ženskog spola (https://www.lifesitenews.com/news/pro-abort-population-control-activist-paul-ehrlich-speaks-at-vatican-confer). Naravno, ova se edukacija pokušala spriječliti, no unatoč tome što su pro-life aktivisti prethodno dostavili peticiju od 10 000 potpisa, zahtijevajući od Vatikana da otkaže najavljeno predavanje Paula Ehrlicha, Papa Franjo nije reagirao. Nadalje, članica Pontifikalne Komisije za zaštitu maloljetnika, a koja je i sama žrtva svećeničkog zlostavljanja, prošli je tjedan napustila istu Komisiju smatrajući kako u Vatikanu ne postoji stvarna volja da se poduzmu konkretne mjere po pitanju zaštite djece i mladeži od svećenika-predatora (http://www.ncregister.com/daily-news/abuse-survivor-resigns-from-pontifical-commission-for-the-protecti). O korupciji u Katoličkoj Crkvi govori ne samo skandal Vatileaks (https://hr.wikipedia.org/wiki/Skandal_Vatileaks) nego i nedavno objavljena (još jedna u nizu) knjiga talijanskog novinara Emilijana Fittipaldija pa se na tu temu nema potrebe posebno osvrtati (https://www.theguardian.com/world/2017/jan/15/catholic-church-not-done-enough-to-tackle-abuse-claims-new-book), ali bismo se mogli malo nasmijati s terminom “klerofašizam”. Dakle, u okviru “Korizme na Peščenici” ovaj se tjedan razgovaralo o Crkvi i sekularnoj državi, a glavnu riječ su imali rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. Željko Tanjić, i bivši predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipović. Ivo Josipović inače podržava pravo žene na pobačaj (http://www.24sata.hr/news/josipovic-protukandidati-kakav-je-vas-stav-u-pobacaju-398269), a na ovoj je tribini, između ostaloga, ponovno istaknuo da je agnostik iliti pripadnik filozofskog smjera “tražim – ne negiram – ali još nisam našao jer mi status agnostika najbolje odgovara” (http://narod.hr/kultura/zeljko-tanjic-tiribini-s-ivom-josipovicem-sekularne-drzave-ne-bilo-bez-krscanstva-crkve), što ga nimalo ne spriječava da svako toliko posjećuje uvažene vjerske vođe: “Podsjetio je da prema Ustavu RH svi građani imaju pravo na ispovijedanje vjere, ali i na odvojenost Crkve od države, na četiri ugovora s Vatikanom koje je Hrvatska potpisala te na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Okupljenima je govorio o tome da, iako je osobno agnostik, poštuje sve vjerske zajednice, da sa zanimanjem prati sve što se događa u vjerskim zajednicama i da mu se sviđa kako se Katolička Crkva opredijelila za sekularnu državu. Prisjetio se da je osobno dvaput susreo papu Benedikta XVI., triput papu Franju, više puta i vođe drugih vjerskih zajednica, i da su svi na njega ostavili dubok dojam, posebice papa Franjo. Naglasio je da u svim političkim strankama u Hrvatskoj dominiraju vjernici, da nijedna politička stranka nije protiv vjere i da svi u hrvatskom društvu trebaju imati međusobno poštovanje jedni za druge” (https://www.dnevno.hr/vjera/iz-zivota-crkve/ivo-josipovic-kao-predsjednik-nisam-imao-nista-protiv-krizeva-u-javnim-prostorima-1005115/). S druge strane, zanimljivo je da se Željko Tanjić usputno dotaknuo termina “klerofašizam”, za koji tvrdi da je “stari pojam iz komunizma koji se nigdje drugdje, osim u nekim lijevim krugovima u Italiji, niti ne spominje”. Kako stručnjaci tvrde da je termin fašizam zapravo višeznačan i da postoji i tzv. “fascismo di sinistra”, a imajući u vidu moderni Vatikan koji predvođen liberalnim njemačkim klerom uistinu spaja nespojivo te se pod bilo koju cijenu vidno nastoji lišiti “krvnih zrnaca” autentičnih Katolika, pojam “klerofašizam” uopće se ne čini tako zastarjelim; samo je vjerniku teško pri srcu kad iz te perspektive pokuša gledati na Katoličku Crkvu.

    Ah da, umalo zaboravih: autor i moderator ove tribine bio je poznati hrvatski dominikanac, dr. Petar Galić, koji je “uvodno ispripovijedao o bl. Kažotiću kao o preteči duha tolerancije i mirnodopskog suživota koji je favorizirao ekumenizam i dijalog”. U tom je kontekstu ekumanije, dakako, smetnuo s uma potencijalnu opasnost komunističkih zakona, ludih zakonodavaca, bezbožnika, zmije i đavla, koji svoju perfidnu igru s Katolicima bespošteno nastavljaju i tijekom Korizme. Stoga je sljedeća tribina, koja će se održati u srijedu 8. ožujka na Međunarodni dan žena, posvećena ženama-vjernicama u politici. Pretpostavljam da se misli na dragocjene jedinke koje su nekim čudom preživjele abortus zagovaran od velevažnih muških umova kakvi su Paul Ehrlich i Ivo Josipović. Sa stajališta žene-Katolkinje, rekla bih da je u doba Korizme puno važnije u tišini osluškivati Božju riječ čitanjem Biblije, osobnom molitvom i kontemplacijom o žrtvi Isusa Krista, nego pohoditi tribine i edukacije s anti-Katoličkim predavačima, a koji se u današnje doba sve češće susreću u odajama Katoličke Crkve.

  • March 5, 2017 at 1:56 am
    Permalink

    P.S. – Za razliku od pojedinih hrvatskih svecenika i vecine Vatikanskih progresivista, nadbiskupu Michaelu Byrnesu vise je nego jasno kamo vodi nevjerodostojnost i sto se moze ocekivati kada vjernici izgube povjerenje u svoje “pastire”, odnosno odgovarajuce komisije i institucije. Tragicno je sto pojedinci nisu u stanju bas nista nauciti iz situacije u kojoj se nalazi Katolicka Crkva na Guamu.

    https://cruxnow.com/global-church/2017/03/04/guam-archbishop-settlements-promising-end-abuse-lawsuits/

  • March 14, 2017 at 3:30 am
    Permalink

    Zanimljiv govor Ruze Tomasic (http://narod.hr/eu/video-ruza-tomasic-uskoro-ce-cini-se-zena-i-muskarac-morati-traziti-dozvolu-drzave-kako-da-vode-svoje-kucanstvo), uz napomenu da ce se u pitanje bracnog odnosa zene i muskarca jos ukljuciti i Nova Crkva sa svojom “teologijom pracenja”, koju je inaugurirao Papa Franjo. No kad se uzmu u obzir sve snaznije glasine o paktu koji je moderni Vatikan sklopio sa modernim vladama zapadnog svijeta (http://www.onepeterfive.com/ongoing-discussion-pope-benedict-xvis-resignation-receives-new-fuel/) rijec je o jednom te istom demonskom planu koji otkriva da se vec desetljecima raznim teknikama i instrumentima vodi kampanja koja potice potpuni duhovni i vjerski genocid nad Katolicima. Doista prestrasno!

  • March 14, 2017 at 5:08 am
    Permalink

    Inace, treba obratiti paznju na ubrzanu metamorfozu Neokatekumenskog Puta kojom se ovakva zidovsko-protestantska sekta nastoji pretvoriti u univerzalnu svjetsku religiju. Taj se postupak, izmedju ostaloga, vrsi i u quasi-katolickim mainstream medijima (primjerice Crux.now ili La Croix.com) koji obavezno presucuju “dvojno drzavljanstvo” pojedinih biskupa i kardinala, odnosno njihovu upletenost i odgovornost u skandalima vezanim uz Neokatekumenski Put, gurajuci i njih i sporne slucajeve “pod tepih” Katolicke Crkve.

    Nadalje, kako bi promovirali hibridnu religiju proizaslu iz modernog novosvjetskog laboratorija “Obama, Merkel, Bergoglio & Co.”, sve se cesce moze citati o nekakvom “Putu”, pri cemu se vise nigdje ne spominje pridev “neokatekumenski”, ali se istice teznja za povratak “izvorima” ili “pocecima” Krscanstva, izjednacavajuci “sljedbenike puta” sa “sljedbenicima Isusa”. Naravno, na tom “putu povratka izvorima” s osjecajem nostalgije za “dobrim, starim vremenima” predvodi nas (tko drugi nego) Papa Franjo. Evo i primjer jednog takvog clanka novije izrade: https://international.la-croix.com/news/back-to-following-the-way/4830

    Ne treba reci da je ovo dvosjekli mac ne samo za ljude koji nekriticki sljede progresiviste unutar Katolicke Crkve, nego i one koji bi se htjeli ponovno vratiti u Crkvu, jer ce se u neznanju okrenuti prema “Putu” kao alternativi za Katolicku Crkvu, koju se infiltracijom “progresivista” desetljecima sustavno unistavalo da bi ju moderni novosvjetski laboratorij danas mogao prikazivati kao “korumpiranu, licemjernu, pedofilsku” (s cime se moramo sloziti) te u konacnici ponuditi jedan jedini i pravi “Put”. U tom smislu kao da svjedocimo zavrsecima “prijelaznog roka” vjernika na univerzalnu hibridnu religiju zvanu “Put”, odnosno stvaranju nove etnicko-nacionalno-globalne skupine stanovnika jednostavo zvanih “Zemljani”.

    Jedini je problem sto su se laici Katolici (svjesni vaznosti svog vjerskog, etnickog, nacionalnog i kulturnog identiteta) prerano “probudili iz sna” pa unistavanje Katolicke Crkve poznatom “tehnikom salame” ne ide bas sasvim prema planu. Ocito je to jedini nacin da svijet shvati kako Trojedini Bog ima ne samo prvu, nego i posljednju Rijec.

  • March 14, 2017 at 6:34 pm
    Permalink

    P.S. – Dakako, u cijeloj prici ne bi se smjela zaboraviti ni uloga aktualnog papinog savjetnika za “jedinstvo krscana”, Enza Bianchija, koji je svoju ekumensku laicko-monasku sektu pokrenuo u Italiji davne 1965. godine. Evo par linkova za one kojima je Bianchi ne poznat, tek toliko da se stekne opci dojam o “ekumenskoj kaši” u kojoj se nalazi Katolicka Crkva:

    https://it.m.wikipedia.org/wiki/Comunit%C3%A0_monastica_di_Bose

    http://eponymousflower.blogspot.qa/2016/09/enzo-bianchis-eleventh-commandment-love.html?m=1

    http://tradicionalnalatinskamisa.blogspot.qa/2016/01/sablazan-papinski-consultor-savjetnik.html?m=1

  • April 12, 2017 at 2:57 pm
    Permalink

    Bolesnih komentara, ovo nije moguće… 🙁

  • April 18, 2017 at 11:26 am
    Permalink

    Dragi/draga Svasta, koji tocno dio ti nije jasan? Razumijem da su za prosjecnog vjernika ove teme “teske”, ali takvo je nazalost i stanje Katolicke Crkve nasega doba. Na tu je realnost ponovno nedavno upozorio i sam prefekt Kongregacije za bogostovlje i disciplinu sakramenata, kardinal Robert Sarah (http://www.catholicworldreport.com/Item/5532/cardinal_sarahs_address_on_10th_anniversary_of_summorum_pontificum.aspx ili https://www.lifesitenews.com/mobile/news/cardinal-sarah-church-leaders-underestimate-serious-crisis-church-is-going), a predgovor knjizi Pape Benedikta XVI eksplicitno spominje problematiku vezanu uz pogresno interpretiranu reformu liturgije nakon II. Vatikanskog sabora (http://rorate-caeli.blogspot.qa/2017/04/exclusive-text-by-benedict-xvi-crisis.html?m=1).

    Ako ti ovi tekstovi nista ne govore, mozda bi trebao/trebala krenuti s necim jednostavnijim i na osnovu vlastitog istrazivackog ili iskustvenog angazmana otkriti bit problema. Primjerice, uclani se u popularni pokret zvan “Fokolare” te pokusaj pronaci razliku izmedju njihove “duhovnosti” i recimo doktrine socijalista? 😉

Comments are closed.