{"id":976,"date":"2009-05-20T15:20:56","date_gmt":"2009-05-20T15:20:56","guid":{"rendered":"http:\/\/paxtibi.net\/?p=976"},"modified":"2009-05-20T15:25:54","modified_gmt":"2009-05-20T15:25:54","slug":"papina-smrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=976","title":{"rendered":"“Papina smrt”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Katoli\u010dki triler romanopisca istra\u017euje crkvenu podjelu u svijetlu ‘sekularnog duha’<\/span><\/span><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Denver, Colorado, 20. 5. 2009. \u2013 Novi roman britanskog autora Piersa Paula Reada govori o uzbudljivoj pri\u010di o terorizmu, izboru pape u 2005.,\u00a0 <\/span>i sada\u0161njim sukobima unutar Katoli\u010dke Crkve. U intervjuu za CNA, Read obja\u0161njava kako je knjigu \u201ePapina smrt\u201c pisao na temelju svojih iskustava s teologijom oslobo\u0111enja i \u201esocijalnim katolicizmom\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n

U svom posljednjem romanu koji je izmi\u0161ljena pri\u010da, a koji je objavio Ignatius Press, Read opisuje misteriozno pona\u0161anje biv\u0161eg sve\u0107enika Juana Uriartea, biv\u0161eg zagovornika teologije oslobo\u0111enja koji je doveden na sud zbog posjedovanja nervog plina sarina. Kako se Uriarteove mra\u010dne namjere postupno otkrivaju, urota prati mnoge osobe na mjestima zbivanja od Londona i Vatikana do jedne afri\u010dke bolnice za AIDS bolesnike. Read je tako\u0111er autor bestsellera \u201eU\u017eivo: Pri\u010da o pre\u017eivjelima na Andama\u201c o stra\u0161noj avionskoj nesre\u0107i urugvajskog ragbi tima. \"\"<\/span><\/span><\/p>\n

U telefonskom intervjuu za CNA u ponedjeljak, obja\u0161njava kako mu je nekoliko iskustava slu\u017eilo kao inspiracija za roman \u201ePapina smrt\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

Scena na po\u010detku romana na primjer, rezultat je njegova pra\u0107enja jednog sudskog postupka na engleskom Sredi\u0161njem kriminalnom sudu, kolokvijalno zvanom Old Bailey.<\/span><\/span><\/p>\n

Read obja\u0161njava kako je bio tako\u0111er zaprepa\u0161ten \u201emr\u017enjom\u201c koju neki ljudi gaje prema Katoli\u010dkoj Crkvi i sna\u017eenjem \u201esekularnog duha\u201c osobito vidljivog u Britaniji i Europi. <\/span><\/span><\/p>\n

Neki ljudi koriste zagovaranje kondoma u afri\u010dkoj AIDS krizi kao \u201e\u0161tap kojim bi udarali po Crkvi\u201c dodaje, primje\u0107uju\u0107i kako progresivni katolici misle da bi se Crkva promjenila s novim Papom.<\/span><\/span><\/p>\n

Ovi elementi kombinirani su kako bi oblikovali njegovu pri\u010du o ex-isusovcu, ex-teologu oslobo\u0111enja na sudu u Londonu. Read je rekao CNA kako je \u017eelio napisati roman koji je dobra pri\u010da o terorizmu, ali na na\u010din kojim bi osvijetlio fenomen teologije oslobo\u0111enja i njezina kontrasta s onim \u0161to on naziva \u201evi\u0161e nadnaravno i sakramentalno vrednovanje onoga \u0161to Katoli\u010dka Crkva jest\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

CNA, primje\u0107uju\u0107i da Readova knjiga izvodi svoju dramatsku snagu iz frakciona\u0161tva u Katoli\u010dkoj Crkvi, pita \u0161to njegova knjiga govori o sada\u0161njoj situaciji u Crkvi.<\/span><\/span><\/p>\n

\u201eKatoli\u010dka Crkva je podijeljena. Ne \u017eelim klevetati ljude dobre volje, ali doista mislim da je nakon II. vatikanskog sabora veliki broj katolika uzeo nekoliko fraza iz ‘Gaudium et Spes’\u00a0 <\/span>i uzdigao ih u neku vrstu socijalne ideologije\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

Ka\u017ee da je to na poseban na\u010din istina u Ju\u017enoj Americi i Salvadoru i me\u0111u nekim isusovcima u Sjevernoj Americi.<\/span><\/span><\/p>\n

Read obja\u0161njava da je jednom bio pisao o Salvadoru na godi\u0161njicu ubojstva nadbiskupa Oscara Romera. U svom intervjuu za pri\u010du, otkrio je da su \u201eprogresivni, revolucionarni, marksisti\u010dki katolici\u201c bili preuzeli kontrolu i propisali ne\u0161to \u0161to je bilo \u201egotovo progon\u201c tradicionalnih katolika.<\/span><\/span><\/p>\n

Do tog vremena, ka\u017ee Read, on se ve\u0107 bio odrekao svog \u201emladena\u010dkog entuzijazma\u201c za liberacionizam i odbacio njegovu sliku Isusa kao dru\u0161tvenog revolucionara. On je bio povjerovao da Crkva jest \u201emnogo vi\u0161e o duhovnim, onosvjetskim vrijednostima\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

To iskustvo ga je u\u010dinilo svijesnim \u201epolarizacije\u201c unutar Crkve izme\u0111u \u201eliberalnog ili progresivnog ili socijalnog katoli\u010dkog nazora\u201c i \u201etradicionalnog, duhovnog, sakramentalnog nazora\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

Diskutiraju\u0107i o crkvenoj interakciji sa sekularnim svijetom, Read primje\u0107uje religiozne razlike izme\u0111u SAD-a i Europe.<\/span><\/span><\/p>\n

Dok su Amerikanci \u201emnogo vi\u0161e otvoreni za govor o Bogu, o Isusu i kr\u0161\u0107anskom \u017eivotu\u201c, njegova ro\u0111ena Engleska je izgubila svoj prija\u0161nji \u201e\u0161irokorasprostranjeni\u201c kr\u0161\u0107anski konsenzus nakon \u201eiznena\u0111uju\u0107ih promjena\u201c u posljednjim desetlje\u0107ima, ka\u017ee on. <\/span><\/span><\/p>\n

Kr\u0161\u0107ani i napose katolici su \u201emarginalizirani\u201c, ka\u017ee Read, i mnogi katolici \u201edr\u017ee pognute glave\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

\u201eMnogi katolici su na vrlo prominentnim pozicijama u Britaniji, ali nikad ne biste znali da su oni katolici.\u201c <\/span><\/span><\/p>\n

Govore\u0107i o kontroverzi u svezi katoli\u010dke zabrane kondoma i naporima u AIDS prevenciji, Read ka\u017ee da on daje \u201epo\u0161tenu priliku da se iska\u017ee\u201c objema stranama ovog \u201ekompleksnog\u201c argumenta.<\/span><\/span><\/p>\n

Jednom kad netko prestane vjerovati u nadnaravni aspekt katolicizma i \u201esvetu narav ljudskog tijela\u201c, ka\u017ee on, ovaj manjak vjere kombinira se s obezvrije\u0111ivanjem \u010destitosti i otvara ljude tvrdnjama da je crkveno u\u010denje o kondomima \u201ezlo\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

\u201ePapina smrt\u201c po\u010dinje s citatom Guardianovog kolumniste Pollya Toynbeea, koji je 2002. rekao da Papa \u201eubija milijune bezobzirno \u0161ire\u0107i AIDS\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

Read se tako\u0111er osvr\u0107e na optu\u017ebe da se njegova obja\u0161njenja katoli\u010dkih vjerovanja name\u0107u \u010ditatelju. Autor odgovara da rasprave nisu \u201ekatoli\u010dka propaganda\u201c, obja\u0161njavaju\u0107i da nekatolik mo\u017ee \u010ditati njegov roman i ne osje\u0107ati kao da su mu vjerovanja nametnuta. <\/span><\/span><\/p>\n

On dodaje da kardinal i dva sve\u0107enika koji su karakteri u knjizi nude \u201erazli\u010dite poglede na stvari koje se mogu na\u0107i me\u0111u katoli\u010dkim sve\u0107nicima danas, ali oni nisu samo tuma\u010di svojih pojedina\u010dnih stajali\u0161ta\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n

\u201eOni su, nadam se, utemeljeni psiholo\u0161ki karakteri koji imaju svoj vlastiti \u017eivot\u201c, primje\u0107uje on.<\/span><\/span><\/p>\n

Upitan da prodiskutira razvoj svoje vlastite vjere i njezina odnosa prema svom djelu, Read ka\u017ee: <\/span><\/span><\/p>\n

\u201eSvi mi prolazimo kroz razl\u010dite uspone i padove svoje vjere i Bog nam se ponekad \u010dini bli\u017eim, a ponekad daljim… Oduvijek sam vjerovao i uvijek i\u0161ao na svetu misu u nedjelju, no, bilo je odre\u0111enih trenutaka kad mi je to zna\u010dilo vi\u0161e nego u nekim drugim trenutcima.\u201c <\/span><\/span><\/p>\n

Neki romani imaju katoli\u010dke uloge i nu\u017eno govore o katoli\u010dkim temama, obja\u0161njava, dodaju\u0107i da njegove katoli\u010dke vrijednosti \u010desto tako\u0111er ulaze i u njegove non-fiction romane, kao \u0161to je \u201eAlive\u201c (\u201eU\u017eivo\u201c).<\/span><\/span><\/p>\n

\u201eU 50-tima ste mogli pisati romane o vjerskim temama koje bi bile razumljive \u0161irokom \u010ditateljstvu. Dok sada, ovaj roman nije izdan u Britaniji zbog toga \u0161to previ\u0161e otvoreno obra\u0111uje religiozne teme.\u201c<\/span><\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dio je intervju izra\u017eavaju\u0107i nadu da \u0107e \u010ditatelji romana u\u017eivati u njegovoj \u201emoralnoj ljepoti\u201c. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span>\u00a0<\/p>\n

Link<\/a><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katoli\u010dki triler romanopisca istra\u017euje crkvenu podjelu u svijetlu ‘sekularnog duha’ \u00a0 Denver, Colorado, 20. 5. 2009. \u2013 Novi roman britanskog<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/976"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=976"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":978,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/976\/revisions\/978"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}