{"id":2049,"date":"2012-05-29T17:14:48","date_gmt":"2012-05-29T17:14:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.paxtibi.net\/?p=2049"},"modified":"2012-05-29T17:14:48","modified_gmt":"2012-05-29T17:14:48","slug":"neokatekumenski-ples","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=2049","title":{"rendered":"Neokatekumenski ples"},"content":{"rendered":"<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"http:\/\/www.youtube.com\/embed\/nP-5E2dS63c?feature=player_embedded\" frameborder=\"0\" width=\"640\" height=\"360\"><\/iframe><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ples u liturgiji Crkve \u2013 Joseph Ratzinger (Benedikt XVI.)<\/p>\n<p><strong><br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p><strong>Ples nije uop\u0107e izra\u017eajni oblik kr\u0161\u0107anske liturgije<\/strong><strong>.<\/strong> <strong><em>Gnosti\u010dko-doketski<\/em><\/strong> krugovi poku\u0161ali su ga donekle <strong>u tre\u0107em stolje\u0107u uvesti u liturgiju<\/strong>. Za njih je <strong>razapinjanje bilo samo privid<\/strong>: Krist je navodno prije svoje muke napustio svoje tijelo koje nikada nije zbiljski ni bio prihvatio i <strong>stoga se mogao namjesto liturgije kri\u017ea pojaviti ples jer je kri\u017e bio samo privid<\/strong>. <strong>Obredni plesovi <\/strong>u raznim religijama imaju razli\u010dita usmjerenja \u2013 <strong>zaklinjanja, misti\u010dne ekstaze, analogno vra\u0107anje<\/strong>. <strong>Nijedan od tih stavova ne odgovara nutarnjemu smjeru liturgije <em>logike latreia<\/em>, \u017ertve u rije\u010di.<\/strong> Savr\u0161eno je nerazumno kad se kod poku\u0161aja da se u\u010dini liturgiju \u201eatraktivnom\u201c ume\u0107u <strong>plesne pantomime<\/strong> \u2013 po mogu\u0107nosti s profesionalnim plesnim grupama \u2013 koje onda na kraju \u010desto pobiru i <strong>pljesak<\/strong> (s pravom, s obzirom na njihov ulog i talenat).<\/p>\n<p><strong>Gdjegod u liturgiji do\u0111e do burnoga pljeska za ljudsko djelo ili u\u010dinak, to je onda siguran znak da se sasvim izgubila bit liturgije te da ju je nadomjestila neka vrst vjerski zami\u0161ljene zabave ili provoda.<\/strong> Takva atraktivnost ne traje dugo. Nemogu\u0107e je izdra\u017eati konkurenciju na tr\u017ei\u0161tu razonodnih ili zabavnih ponuda koje sve vi\u0161e i vi\u0161e u sebe uklju\u010duju i vidove religioznoga kao nadra\u017eaj i golicanje. Do\u017eivljavao sam da se pokorni\u010dki \u010din nadomje\u0161tao plesnom predstavom koja je naravno po\u017enjela veliki pljesak. Pitam se, je li se mogu\u0107e udaljiti vi\u0161e od toga, \u0161to je to zbiljski pokora u sebi? <strong>Liturgija mo\u017ee samo onda privu\u0107i \u010dovjeka ako ne gleda na samu sebe nego na Boga te kad dopusti Bogu da on sam nastupa i djeluje.<\/strong> Tada se doga\u0111a zbilja ne\u0161to jedinstveno, ne\u0161to \u0161to nema konkurencije, a ljudi \u0107ute da se tu doga\u0111a ne\u0161to daleko vi\u0161e od oblikovanja slobodnoga vremena ili tjedne razbibrige.<\/p>\n<p><strong>Nijedan kr\u0161\u0107anski obred ne poznaje ples.<\/strong> Ono \u0161to se u <strong>etiopskoj liturgiji<\/strong> ili <strong>kongoanskome<\/strong> obliku rimske liturgije naziva tim imenom jest <strong>ritmi\u010dki uredno koracanje<\/strong> primjereno dostojanstvu \u010dina i doga\u0111anja, a to onda iznutra dr\u017ei u stezi i ure\u0111uje razli\u010dite putove u liturgiji, podaruju\u0107i im tako ljepotu, ali prije svega: Bogo-dostojanstvo. Problem se postavlja jo\u0161 jednom u drugome obliku, naime kad se radi ne o liturgiji nego o pu\u010dkoj pobo\u017enosti. Tu su nerijetko veoma stari religijski izra\u017eajni oblici, koji se kao takvi nisu dali integrirati u liturgiju, ali su se integrirali u svijet vjere. <strong>Pu\u010dkoj pobo\u017enosti pripada posebno zna\u010denje kao mostu izme\u0111u vjere i pojedinih kultura.<\/strong> Ona je sama po sebi neposredni du\u017enik pojedinih kultura i uz njih vezana. Pu\u010dka pobo\u017enost pro\u0161iruje obzorje vjere i podaruje joj svoju \u017eivotnost u pojedinim \u017eivotnim surje\u010djima. <strong>Ona nije do te mjere univerzalna koliko je to liturgija, jer liturgija u svojoj op\u0107enitosti povezuje velike prostore u jedinstvo vjere te obujmljuje razli\u010dite kulture.<\/strong> Pojedina\u010dni izra\u017eajni oblici pu\u010dke pobo\u017enosti mnogo su udaljeniji jedni od drugih nego razni vidovi liturgije te utjelovljuju u sebi \u010dovjekovu \u010dovje\u010dnost koja i onkraj kultura ostaje na razli\u010dite na\u010dine sebi sli\u010dna. U Europi imamo kao najpoznatiji primjer <strong>echterna\u0161ku procesiju poskakivanja<\/strong>. Na <strong>sjeveru \u010cilea<\/strong> pribivao sam jedne zgode u nekome malome sveti\u0161tu usred pustinje marijanskoj pobo\u017enosti nakon koje je uslijedio na slobodnome <strong>u \u010dast Gospi ples, \u010dije su mi maske ulijevale strah<\/strong>. O\u010dito je tome korijen u pradavnim predkolumbovskim predajama. \u0160to je neko\u0107 moi\u017eda i bilo ope\u010da\u0107eno zastra\u0161uju\u0107om ozbiljno\u0161\u0107u spram nadmo\u0107ne sile bogova, sad se oslobodilo i postalo je <strong>veli\u010danje ponizne \u017eene koja se smije nazvati Majkom Bo\u017ejom<\/strong> te je razlogom i uzrokom na\u0161ega pouzdanja i radosti. Jo\u0161 jednom: <strong>Ne\u0161to je sasvim drugo kad nakon liturgije u liturgiji skupljena i sabrana radost prerasta u \u201esvjetovnu\u201c sve\u010danost, koja se onda izra\u017eava u zajedni\u010dkome blagovanju i plesu te pritom ne gubi iz vida razlog svoje radosti koji joj podaruje i smjer i mjeru. Ta poveznica izme\u0111u liturgije i vedre, raspjevane svjetovnosti (\u201ecrkva i gostionica\u201c) uvijek je vrijedilo kao ne\u0161to tipi\u010dno katoli\u010dko, a to zapravo i jest. <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Joseph RATZINGER, <em>Duh liturgije<\/em>, Mostar-Zagreb, 2001, 194-196.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&nbsp; Ples u liturgiji Crkve \u2013 Joseph Ratzinger (Benedikt XVI.) Ples nije uop\u0107e izra\u017eajni oblik kr\u0161\u0107anske liturgije. Gnosti\u010dko-doketski krugovi poku\u0161ali<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2432,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2049"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2049"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2051,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2049\/revisions\/2051"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}