{"id":1917,"date":"2012-01-14T17:25:58","date_gmt":"2012-01-14T17:25:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1917"},"modified":"2012-01-14T17:28:07","modified_gmt":"2012-01-14T17:28:07","slug":"duh-liturgije-neokatekumenskih-novotarija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1917","title":{"rendered":"“Duh liturgije” neokatekumenskih novotarija"},"content":{"rendered":"

\u201ePlacet\u201c ili \u201eNon placet\u201c? Opklada
\nCarmen i Kika<\/strong><\/p>\n

Utemeljitelji Neokatekumenskog puta namjeravaju dobiti
\nkona\u010dno odobrenje Vatikana za svoj \u201ekonvivijalni\u201c na\u010din slavljenja mise.
\nDokument je spreman. Ali mogao bi biti modificiran ili blokiran in extremis.
\nPresuda je 20. sije\u010dnja.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

pi\u0161e Sandro Magistar<\/p>\n

 <\/p>\n

RIM, 13. 1. 2012. \u2013 Kao i u drugima prilikama u pro\u0161losti,
\ntako\u0111er i ovog sije\u010dnja, u Petak 20., Benedikt XVI. \u0107e se susresti u
\naudijencijskoj dvorani u Vatikanu s tisu\u0107ama \u010dlanova Neokatekumenskog puta, s
\nnjihovim utemeljiteljima i vo\u0111ama, \u0160panjolcima Franciscom \u201eKikom\u201c Arguellom i
\nCarmen Hernandez.<\/p>\n

Prije godinu dana, na audijenciji 17. 1. 2011., Papa je
\nrekao odu\u0161evljenom mno\u0161tvu da je 13 svezaka katekizma koji se koristi u
\nnjihovim zajednicama dobilo dugo-o\u010dekivano odobrenje, nakon veoma dugog
\nispitivanja koje je po\u010delo 1997. od strane Kongregacije za nauk vjere i nakon
\nmnogobrojnih ispravaka koji su bili uneseni, s oko 2000 referenci na usporedne
\ntekstove slu\u017ebenog Katekizma Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n

Slijede\u0107eg 20. sije\u010dnja, me\u0111utim, vo\u0111e i \u010dlanovi Puta
\no\u010dekuju od vrhovnih autoriteta Crkve jedan jo\u0161 vi\u0161e \u017earko \u017eeljeni \u201eplacet\u201c.
\nSlu\u017ebeno i kona\u010dno odobrenje onoga \u0161to je njihov najvidljivija, ali tako\u0111er i
\nnajkontroverznija osobitost: na\u010din na koji oni slave misu.<\/p>\n

\u010cETIRI ELEMENTA<\/p>\n

Mise neokatekumenskih zajednica oduvijek su se razlikovali
\nbarem u \u010detiri elementa.<\/p>\n

1.\u00a0 Oni slave
\neuharistije u malim zajednicama, koje odgovaraju razli\u010ditim stupnjevima napretka
\nna katehetskom putu. Ako je u \u017eupi, na primjer, dvanaest neokatekumenskim
\nzajednica, svaka na razli\u010ditom stupnju, slavit \u0107e se dvanaest misa, na
\nodijeljenim mjestima manje-vi\u0161e u isto vrijeme, po mogu\u0107nosti u subotu nave\u010der.<\/p>\n

2. Ambijent i namje\u0161taj ocrtavaju sliku gozbe: stol sa
\nsudionicima koji sjede oko njega. \u010cak i kad neokatekumeni slave misu ne u
\n\u017eupnoj dvorani nego u crkvi, oni \u010desto ignoriraju oltar. Stave stol u sredinu i
\nsjednu u krug oko njega.<\/p>\n

3. Svakom od biblijskih \u010ditanja prethode duge \u201eopomene\u201c od
\nstrane jednog ili drugog iz zajednice, a nakon \u010ditanja, osobito nakon
\nEvan\u0111elja, slijede \u201eodjeci\u201c ili osobna razmi\u0161ljanja ve\u0107eg broja prisutnih.
\nSve\u0107enikova homilija je dodana tim \u201eodjecima\u201c bez da se od njih razlikuje.<\/p>\n

4. Pri\u010dest se tako\u0111er dijeli u obliku gozbe. Posve\u0107eni kruh \u2013
\nveliki beskvasni kruh, dvije tre\u0107ine bijelog bra\u0161na i jedna tre\u0107ina integralnog
\np\u0161eni\u010dnog bra\u0161na, pripravljena i pe\u010dena prema detaljnim uputama koji je dao
\nKiko \u2013 lomi se i dijeli prisutnima koji ostaju na svojim mjestima. Nakon
\npodjele, svi jedu u isto vrijeme, uklju\u010duju\u0107i i sve\u0107enika. Nakon toga, sve\u0107enik
\ns kale\u017eom posve\u0107enog vina iz kojeg svi piju, ide od jedne do druge osobe.<\/p>\n

Ima i drugih osobitosti, ali ove \u010detiri su dovoljne kako bi
\nse razumjelo koliko su neokatekumenske mise razli\u010dite u obliku i biti od onih
\nkoje se slave prema op\u0107im liturgijskim pravilima. Razlike koje su sigurno
\nizra\u017eenije nego one izme\u0111u misa po starom rimskom obredu i novom rimskom
\nobredu.<\/p>\n

Vatikanske vlasti su u vi\u0161e navrata poku\u0161avale neokatekumene
\nvratiti ve\u0107oj vjernosti \u201elex orandi\u201c koji vrijedi u Katoli\u010dkoj Crkvi. No, bez
\nsna\u017enog inzistiranja i bez ve\u0107ih rezultata.<\/p>\n

Najsna\u017enija opomena do\u0161la je prigodom progla\u0161enja kona\u010dnog
\nodobrenja Statuta, 2008.<\/p>\n

U njemu, u \u010dl. 13., Vatikanske vlasti utvr\u0111uju da mise
\nneoka. zajednica moraju biti \u201eotvorene tako\u0111er i za druge vjernike\u201c; pri\u010dest se
\nmora primati \u201estoje\u0107i\u201c; \u0161to se ti\u010de biblijski \u010ditanja, samo \u201ekratke opomene\u201c u
\nuvodu su dozvoljene, odijeljene od homilije.<\/p>\n

Nema traga \u201eodjecima\u201c (koji su bili dozvoljeni u prethodnom,
\nprivremenom Statutu iz 2002.) u istom \u010dlanku 13. koji se ti\u010de slavljenja mise.
\nOni su spomenuti samo u 11. \u010dlanku, koji se, me\u0111utim, ti\u010de tjednih slavlja Slu\u017ebe
\nrije\u010di, koju svaka zajednica dr\u017ei sa svojim vlastitim katehistima.<\/p>\n

\u010cinjenica je da se premalo toga promijenilo u na\u010dinu kako
\nneokatekumeni slave misu danas i kako su je slavili prije nekoliko godina, kad se
\n\u0161tovi\u0161e, \u010da\u0161a posve\u0107enog vi\u0161a sve\u010dano predaje iz ruke u ruku.<\/p>\n

Njihove grupne mise samo su teoretski otvorene i drugim
\nvjernicima tako\u0111er.<\/p>\n

Stoje\u0107i ili sjede\u0107i, njihov konvivijalni na\u010din podjeljivanja
\npri\u010desti jo\u0161 uvijek je isti.<\/p>\n

Osobni \u201eodjeci\u201c prisutnih nastavljaju najezdu i pretrpavaju
\nprvi dio mise.<\/p>\n

I ne samo to. Kiko, Carmen i njihovim sljedbenici ra\u010dunaju
\nda \u0107e izi\u0107i iz audijencije s Benediktom XVI. sljede\u0107eg 20. 1. s izri\u010ditim odobrenje
\nsvega ovoga.<\/p>\n

Odobrenje sa svim slu\u017ebenim blagoslovima. Progla\u0161eno od
\nstrane vatikanske Kongregacije za bogo\u0161tovlje.<\/p>\n

RATZINGERIJANAC I ANTIPAPIST<\/p>\n

S Francisom Arinzeom kao prefektom Kongregacije i iznad
\nsvega s Malcolmom Ranjithom kao njezinim tajnikom \u2013 kao \u0161to je bilo prije
\nnekoliko godina \u2013 takvo odobrenje bilo bi nezamislivo.<\/p>\n

Kardinal Arinze, sada umirovljen, bio je 2006. protagonist znamenitog
\nsukoba s poglavarima Puta kad im je u pismu naredio niz ispravaka koje oni
\nnaprasno nisu poslu\u0161ali.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Ranjitha \u2013 koji je sada u Sri Lanki, kao
\nnadbiskup Colomba \u2013 te\u0161ko je na\u0107i iskusnijeg kardinala u obrani vjernosti
\nliturgijskoj tradiciji. Na podru\u010dju liturgije, kardinal Ranjith ima reputaciju
\nda je vi\u0161e ratzingerijanac nego li sam Ratzinger, njegov mentor.<\/p>\n

Na \u010delu Kongegacije za bogo\u0161tovlje danas je drugi kardinal
\nkoji je tako\u0111er pro\u0161ao kao \u010dvrsti ratzingerijanac, \u0160panjolac Antonio Canizares
\nLlovera.<\/p>\n

No, sude\u0107i prema dokumentu za koji se vjeruje da ga je
\npripravio za slijede\u0107i 20. 1., \u010dini se da to uop\u0107e nije slu\u010daj.<\/p>\n

Zapravo, njegovo davanje zelenog svijetla liturgijskoj \u201ekreativnosti\u201c
\nneokatekumena nanijelo bi samo \u0161tetu mudrom i strpljivom radu na rekonstrukciji
\nkatoli\u010dke liturgije koju papa Benedikt provodi godinama, tolikom hrabro\u0161\u0107u koja
\nje jednaka samo\u0107i koja ga okru\u017euje.<\/p>\n

To bi osiguralo tradicionalistima jo\u0161 jednu optu\u017ebu vi\u0161e, a
\nlefebvrovcima da i ne spominjem.<\/p>\n

IZME\u0110U LUKAVOSTI I POVLA\u0110IVANJA<\/p>\n

Postoji lukavost koju neokatekumeni primjenjuju kad pape,
\nbiskupi ili kardinali sudjeluju ili su prisutni na njihovim misama: to je
\nlukavost pridr\u017eavanja op\u0107im liturgijskim normama.<\/p>\n

Kardinal Canizares nije jedini koji je upao u tu zamku. Ili
\nje povjerovao da su liturgijski ekscesi Puta, ako ih ima, minimalni i oprostivi
\nu usporedbi s \u017earom vjere onih koji sudjeluju u njima. Kao i on, tako i mnogi
\ndrugi kardinali i biskupi gledaju dobronamjerno na neokatekumene, osobito u
\n\u0160panjolskoj. U Vatikanskoj kuriji imaju vatrenog podupiratelja u prefektu \u201ePropagande
\nFide\u201c (Kongregacija za evangelizaciju naroda), Fernandu Filoniju, koji je
\nprethodno bio zamjenik dr\u017eavnog tajnika.<\/p>\n

Stoga, dok su s drugim katoli\u010dkim pokretima vatikanske
\nvlasti nefleksibilne u zahtjevima za po\u0161tovanjem liturgijskih normi, s
\nneokatekumenima su mnogo popustljiviji. Na primjer, tolerira se da u njihovim
\nmisama \u201eodjeci\u201c mogu i dalje te\u0107i u obilju, dok je mnogo mo\u0107nijoj Zajednici Sv.
\nEgidija nare\u0111eno, prije mnogo godina, da propovijedati mo\u017ee samo isklju\u010divo
\nsve\u0107enik, i ne vi\u0161e \u2013 kao \u0161to se doga\u0111alo prije \u2013 njihov utemeljitelj, Andrea
\nRiccardi ili neki drugi vo\u0111a zajednice, laik.<\/p>\n

Ova \u0161iroko rasprostranjena popustljivost prema liturgijskim
\nlicencama neokatekumena ima svoje obja\u0161njenje koje se\u017ee natrag u po\u010detak
\npokreta i od pomo\u0107i je prisjetiti\u00a0 ga se.<\/p>\n

\u201eLUTHER JE BIO U PRAVU\u201c<\/p>\n

Na liturgijskom podru\u010dju, vi\u0161e nego Kiko, Carmen Hernandez,
\nsuutemeljiteljica Puta, jest ona koja je oblikovala neokatekumenski \u201eobred\u201c.<\/p>\n

Tijekom godina Drugog vatikanskog sabora i odmah nakon
\nnjega, dok je jo\u0161 uvijek nosila redovni\u010dko odijelo Misioneras de Cristo Jesus i
\ndok je studirala teologiju, Carmen se odu\u0161evila liturgijskom obnovom. Njezini
\nu\u010ditelji i inspiracija su bili liturgi\u010dar Pedro Farnes Scherer u \u0160panjolskoj i
\no. Luigi della Torre u Rimu, tako\u0111er prominentni liturgi\u010dar, \u017eupnik crkve
\nKristova Ro\u0111enja na Via Gallia koja je bila jedan od prvih mjesta za Pokret u
\nRimu, i nadbiskup Annibale Bugnini, u to vrijeme mo\u0107ni tajnika vatikanske Kongregacije
\nza bogo\u0161tovlje i glavni arhitekt pokoncilske liturgijske obnove.<\/p>\n

Upravo je Bugnini, na po\u010detku 70-tih, osobno \u010destitao na
\nna\u010dinu na koji prve zajednice koje je utemeljio Kiko i Carmen slave sv. misu.
\nOn je o tome pisao u \u201eNotitiae\u201c, slu\u017ebenom \u010dasopisu Kongregacije za
\nbogo\u0161tovlje. I opet je on bio taj, koji je zajedno sa utemeljiteljima, odlu\u010dio
\nnazvati novoro\u0111eni pokret \u201eNeokatekumenskim putem\u201c.<\/p>\n

Posje\u0107uju\u0107i te liturgi\u010dare i slobodno prera\u0111uju\u0107i njihove
\nideje, Kiko i Carmen su skicirali svoje vlastito poimanje katoli\u010dke liturgije
\nkoje su po\u010deli prakticirati u misama sa svojim zajednicama.<\/p>\n

Postoji jedna knjiga ligurijskog sve\u0107enika Puta,
\nPiergiovanniaja Devota, koji se slu\u017ei prethodno neobjavljenim Kikovim i
\nCarmeninim tekstovima kako bi objavio njihova bizarna shva\u0107anja.<\/p>\n

Knjiga je objavljena 2004. pod naslovom \u201eIl neocatecumenato.
\nUn’iniziazione cristiana per adulti\u201c, a koju je toplo predstavio Paul Josef
\nCordes, tada\u0161nji predsjednik Papinskog vije\u0107a \u201eCor Unum\u201c, sada kardinal.
\nObjavio ju je Chirico, izdava\u010dka ku\u0107a iz Napulja koja je objavila i jedino
\ndjelo Farnesa Scherera prevedeno na talijanski, liturgi\u010dara koji je prvi inspirirao
\nCarmen.<\/p>\n

Evo nekih odlomaka iz knjige, uzetih od 71.-77. stranice.<\/p>\n

\u201eTijekom stolje\u0107a, euharistija je fragmentirana i oko\u0161tala,
\nprepakirana do te mjere da nigdje u na\u0161oj misi nismo vidjeli uskrsnu\u0107e Isusa
\nKrista\u201c…<\/p>\n

\u201eU 4. stolje\u0107u, obra\u0107enjem Konstantina i ulaskom poganskih
\nmasa u Crkvu koji nisu ni razumjeli ni \u017eivjeli Uskrs, kr\u0161\u0107anstvo je postalo
\nslu\u017ebeno, stoga za\u0161ti\u0107eno, religija carstva. Car i njegov dvor tako\u0111er su i\u0161li
\nu crkvu slaviti euharistiju: tako su stvoreni obredi ulaska uveli\u010dani pjesmama
\ni psalmima koji su tijekom vremena eliminirani, a ostala je samo antifona, koja
\npredstavlja stvarni i istinski apsurd\u201c…<\/p>\n

\u201eSli\u010dno, stvoren je prostor za prikazne procesije, u kojima
\nse javlja pojam prirodne religioznosti koja smjera umirivanju bo\u017eanstva preko
\ndarova i \u017ertava\u201c…<\/p>\n

\u201eKako su prolazila stolje\u0107a, u ve\u0107em broju su unesene u misu
\nprivatne molitve. Nije bilo vi\u0161e okupljene zajednice i misa je preuzela
\npokorni\u010dki ton, u o\u0161troj suprotnosti s pashalnom ushitom iz kojeg je misa proizi\u0161la\u201c…<\/p>\n

\u201eDok je narod privatizirao misu, u\u010deni ljudi su stvorili
\nracionalne teologije koje, iako su sadr\u017eavale bit objave ‘u osnovi’, bile su
\nzaogrnute filozofskim ruhom stranim Kristu i apostolima\u201c…<\/p>\n

\u201eTako je razumljivo za\u0161to se pojavio Luther koji je napravo
\njasan prekid sa svim onim \u0161to je vjerovao da je bilo \u010disto ljudski dodatak ili
\ntradicija\u201c…<\/p>\n

\u201eKad se izgubi iz vida ono \u0161to sakrament jest, \u0161to spomen
\njesti, upada se u formuliranje filozofskih definicija koje ne samo da ne mogu
\niscrpsti stvarnost koju sadr\u017eavaju, nego nisu \u010dak ni nu\u017eno povezane sa
\nfilozofijom koju koriste kako bi ih izrazile. Stoga je Luther, koji nikad nije
\nsumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji, odbacio
\n‘transupstancijaciju’, jer je ona bila vezana uz aristoteolovsko-tomisti\u010dki
\npojam supstancije, koji je stran apostolskoj Crkvi i Ocima\u201c…<\/p>\n

\u201eRigidnost i fiksiranost Tridentskog koncila generirao je
\nstati\u010dki mentalitet u liturgiji, koji je ostao do dana\u0161njih dana, koji se brzo
\nskandalizira bilo kakvom promjenom ili transformacijom. I to je pogre\u0161ka, jer
\nliturgija je \u017eivot, stvarnost Duha koji \u017eivi me\u0111u ljudima. Stog razloga, ona
\nnikad ne mo\u017ee biti zatvorena u bocu\u201c…<\/p>\n

\u201eOslobodiv\u0161i se legalisti\u010dkog i rigidnog mentaliteta,
\nsvjedo\u010dili smo na II. vatikanskom koncilu dubokoj obnovi liturgije. Ogrta\u010di
\nkoji su bili pokrivali euharistiju skinuti su s nje. Interesantno je vidjeti
\nda, izvorno, anafora (molitva posvete) nije bila napisana, nego ju je
\npredsjedatelj improvizirao\u201c…<\/p>\n

\u201eCrkva je tolerirala neautenti\u010dne oblike stolje\u0107ima. Stoga
\nse vidjelo da je ‘Slava’, koja je bila dio liturgije \u010dasova koju su recitirali
\nmonasi, uvedena u misu onda kad je jedinstveno slavlje podijeljeno u dva \u010dina,
\ni da se ‘Credo’ pojavio nastankom hereza i apostazija. \u010cak i ‘Orate Fratres’
\njest vrhunski primjer molitava kojima se pretrpalo misu\u201c…<\/p>\n

\u201eEuharistijsko slavlje subotom nave\u010der ne namjerava pomo\u0107i
\nnedjeljnoj rekreaciji, nego ima namjeru povratka korijenima: dan odmora za
\n\u017didove po\u010dinje pojavkom prvih triju zvijezda u petak i prva prva ve\u010dernja
\nnedjelje za cijelu je Crkvu uvijek bila u subotu nave\u010der\u201c…<\/p>\n

\u201eU subotu se pridru\u017eujemo blagdanu cijelim svojim bi\u0107em,
\nsjedamo za stol Velikoga kralja i ku\u0161amo ve\u0107 sada gozbu vje\u010dnoga \u017eivota. Nakon
\nve\u010dere, dan zavr\u0161ava sa srda\u010dnih i prijateljskim slavljem\u201c…<\/p>\n

PITANJE<\/p>\n

Je li to treba biti \u201eduh liturgije\u201c \u2013 naslov klju\u010dnog djela
\nJosepha Ratzingera \u2013 kojeg se vatikanske vlasti kako se vjeruje spremaju
\npotvrditi, s praksom koja iz njega proizlazi?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201ePlacet\u201c ili \u201eNon placet\u201c? Opklada Carmen i Kika Utemeljitelji Neokatekumenskog puta namjeravaju dobiti kona\u010dno odobrenje Vatikana za svoj \u201ekonvivijalni\u201c na\u010din<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1917"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1917"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1919,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1917\/revisions\/1919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}