{"id":1895,"date":"2011-09-06T14:09:18","date_gmt":"2011-09-06T14:09:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1895"},"modified":"2011-09-06T14:09:27","modified_gmt":"2011-09-06T14:09:27","slug":"preblagi-profesor-ratzinger","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1895","title":{"rendered":"Preblagi profesor Ratzinger"},"content":{"rendered":"<p>Profesor Ratzinger? Preblag<\/p>\n<p><em>Sklon je pustiti svakoga na prvom ispitu, \u010dak i one grupe i pokrete koji mu nakon toga donesu veliko razo\u010daranje. Tri slu\u010daja za prou\u010davanje: neokatekumeni, monasi iz Vallechiare i Glasnici evan\u0111elja<\/em><\/p>\n<p><em> <\/em><\/p>\n<p>pi\u0161e Sandro Magister<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.paxtibi.net\/wp-content\/upLoads\/2010\/01\/2011\/09\/Glasnici-evan\u0111ej.png\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-full wp-image-1896\" title=\"Glasnici evan\u0111ej\" src=\"http:\/\/www.paxtibi.net\/wp-content\/upLoads\/2010\/01\/2011\/09\/Glasnici-evan\u0111ej.png\" alt=\"\" width=\"397\" height=\"136\" srcset=\"https:\/\/www.paxtibi.net\/wp-content\/upLoads\/2010\/01\/2011\/09\/Glasnici-evan\u0111ej.png 397w, https:\/\/www.paxtibi.net\/wp-content\/upLoads\/2010\/01\/2011\/09\/Glasnici-evan\u0111ej-300x102.png 300w\" sizes=\"(max-width: 397px) 100vw, 397px\" \/><\/a><\/p>\n<p>RIM, 26. 8. 2011. \u2013 U skladu sa svojom tradicijom, neokatekumeni su u velikom broju sudjelovali na Svjetskom danu mladih u Madridu.\u00a0 Tome su dodali svoj vlastiti \u201eday after\u201c (dan poslije), tako\u0111er prema njihovoj tradiciji.<\/p>\n<p>U ponedjeljak poslijepodne 22. 8., neokatekumeni su se okupili na mjestu <em>Plaza de Cibeles<\/em> u srcu grada Madrida zbog svoga obreda \u201epoziva\u201c na sve\u0107eni\u010dki ili redovni\u010dki \u017eivot, sa svojim utemeljiteljem Franciscom Joseom Gomezom Arguellom, nadimkom \u201eKiko\u201c, koji djeluje kao magnet, okru\u017een biskupom Madrida, Antonijom Marijom Roucom Valera zajedno s duzinama drugih biskupa iz cijeloga svijeta.<\/p>\n<p>Trg je bio prepun neokatekumena iz mnogih naroda, 180 000 njih sve skupa, uklju\u010duju\u0107i 50 000 Talijana i 40 000 \u0160panjolaca.<\/p>\n<p>Njih 750 su bili do\u0161li\u00a0 iz samo dvije \u017eupe iz Rima, grada u kojem je Neokatekumenski put najprisutniji.<\/p>\n<p>\u201ePozivu\u201c se odzvao zapanjuju\u0107i broj. Oko 9 000 mu\u0161karaca i \u017eena tra\u010dalo je preko trga prema pozornici kako bi dobili blagoslov biskupa za svoju odluku za poziv. Poti\u010du\u0107i mno\u0161tvo, Kiko nije propustio \u00a0\u2013 kao \u0161to rijetko propu\u0161ta \u2013 pohvaliti se potporom negda\u0161njeg profesora teologije Josepha Ratzingera kod sjetve Neokatekumenskog puta u Njema\u010dkoj 1974. godine.<\/p>\n<p>Te godine, Stefano Gennarini i neki od Ratzingerovih talijanskih u\u010denika iz Regensburga su mu rekli da su se predru\u017eili Neokatekumenskom\u00a0 putu u Rimu, te da su jako uzbu\u0111eni oko toga.<\/p>\n<p>Njihov entuzijazam je bio zarazan te je Ratzinger tra\u017eio da Kiko i drugi utemeljitelj puta, biv\u0161a \u010dasna sestra Carmen Hernandez, budu na ve\u010deri u njegovoj ku\u0107i.<\/p>\n<p>Sljede\u0107eg dana, Ratzinger je pozvao i pomo\u0107nog biskupa Munchena.<\/p>\n<p>Kratko nakon toga, Ratzinger je pisao dvojici svojih prijatelja, sve\u0107enicima munchenske biskupije, toplo ih poti\u010du\u0107i da podupru rast Puta u svojim \u017eupama, \u0161to su oni i u\u010dinili.<\/p>\n<p>Kao \u0161to uvijek \u010dini kad pripovijeda pri\u010de, Kiko je u Madridu citirao i naglasio neke re\u010denice iz ta dva Ratzingerova pisma.<\/p>\n<p>To ne mijenja na stvari da je Put kasnije dao Ratzingeru mnogo posla kad je postao prefekt Kongregacije za nauk vjere i na kraju papa.<\/p>\n<p>Tekstovi kateheza koje su napisali Kiko i Carmen za formaciju \u010dlanova Puta \u2013 koji se jo\u0161 uvijek dr\u017ee u tajnosti \u2013 zahtijevali su trinaest godina revizija i ispravaka od strane Kongregacije za nauke vjere, prije nego li su bili odobreni 2010.<\/p>\n<p>Na\u010din na koji neokatekumeni slave misu i druge sakramente tako\u0111er je bio predmet upornih upozorenja i ispravaka od strane vatikanskih vlasti, koji nisu uvijek sretno zavr\u0161ili.<\/p>\n<p>Da je 1974. godine mladi profesor Ratzinger odmah doznao za pogrje\u0161ke Puta na podru\u010dju nauka i liturgije, njegov bi entuzijazam bio pra\u0107en ve\u0107im oprezom.<\/p>\n<p>No, to nije jedini slu\u010daj u kojem je Ratzinger kriv za pretjerani po\u010detni optimizam u prosudbi novih religijskih fenomena koji su mu kasnije zadali brige.<\/p>\n<p>*<\/p>\n<p>Jedan od tih slu\u010dajeva ti\u010de se Mona\u0161ke obitelji Isusovog bratstva, utemeljene 1980-tih na poljoprivrednom podru\u010dju nedaleko od Castel Gandolfa, s nekoliko duzina monaha i \u010dasnih sestara.<\/p>\n<p>Utemeljitelj, O. Tarcisio Benvenuti, dao je svom novom samostanu evokativno ime Vallechiara i brzo privukao posjete i potporu uglednih crkvenih ljudi, od nadbiskupa Be\u010da Christopha Schonborna do nadbiskupa Canterburyija i primata Anglikanske crkve Rowana Williamsa.<\/p>\n<p>2002. godine, engleski princ Charles tako\u0111er je posjetio samostan i radove na poljoprivrednom dobru. Isto je u\u010dinio i onda\u0161nji kardinal Ratzinger.<\/p>\n<p>Ratzinger je bio toliko time odu\u0161evljen da je 8. 3. 2004. osobno pisao opatu Benvenutiju dugo pismo pohvale i ohrabrenja, jo\u0161 uvijek je u cijelosti dostupno na web stranici zajednice:<\/p>\n<p>\u201e<a href=\"http:\/\/monasticfamilyfraternityofjesus.wordpress.com\/church-support\/\">Cijenjeni O\u010de Opate&#8230;<\/a>\u201c<\/p>\n<p>Te iste godine, planirano je u Vatikanu povjeriti toj mona\u0161koj Obitelji Isusova bratstva upravljanje rimskom bazilikom Svetoga Pavla izvan Zidina, umjesto benediktinaca koji su tu boravili stolje\u0107ima, a koji su sada malobrojni i u poodmakloj dobi:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/chiesa.espresso.repubblica.it\/articolo\/1336546?eng=y\">Preokret u Sv. Petru izvan Zidina: dolaze monasi iz provincije (3. 9. 2004.)<\/a><\/p>\n<p>Me\u0111utim, to je bio po\u010detak kraja za o. Benvenutija i njegove sljedbenike. Benediktinci, oni pravi, napali su na ove druge koje su smatrali la\u017enim imitatorima. Brojne i te\u0161ke pogrje\u0161ke ove zajednice po\u010dele su izlaziti na svjetlo dana. 2007. godine, kad je postao papa, Ratzinger je poslao benediktinskog opata u apostolsku vizitaciju koja je otkrila porazne rezultate.<\/p>\n<p>Zajednica je stavljena pod nadzor. Utemeljitelj i suutemeljitelj, oci Benvenuti i Zeno Sartori, prvo su premje\u0161teni u benediktinske samostane u Pragli i Novalesu, a onda protjerani u jedno sveti\u0161te u austrijskim planinama, u Sankt Corona am Wechsel, u Be\u010dkoj nadbiskupiji.<\/p>\n<p>Kona\u010dna pljuska do\u0161la je 12. 4. 2010. Vatikanska Kongregacija za redovnike koju je vodio kardinal Franc Rode, izdala je dekret kojim se suzbija mona\u0161ka Obitelj Isusova bratstva, dekret koji je u posebnom obliku odobrio Benedikt XVI. 22. 4. iste godine.<\/p>\n<p>*<\/p>\n<p>Drugi slu\u010daj za prou\u010davanje: Glasnici evan\u0111elja. Oni su jedini nedavno osnovani katoli\u010dki pokret koji je Benedikt XVI. poimence spomenuo u svojoj nedavno objavljenoj knjizi-intervjuu \u201eSvjetlo svijeta\u201c.<\/p>\n<p>Spomenuo ih je kako bi im ispjevao pohvale: oni su \u201emladi ljudi puni entuzijazma jer su u Kristu prepoznali Sina Bo\u017ejega i jer ga propovijedaju svijetu\u201c; oni su dokaz da i Brazil, gdje su utemeljeni, \u201esvjedo\u010di velikom katoli\u010dkom preporo\u0111enju\u201c.<\/p>\n<p>Iz Brazila, Glasnici evan\u0111elja su se ra\u0161irili u duzine zemalja. U Rimu vode crkvu Sv. Benedetta u Piscinuli. Oni su posve\u0107eni laici, mu\u0161karci i \u017eene, s nekoliko sve\u0107enika. \u017dive u zajednici i nose srednjovjekovno stilizirane vojne uniforme (vidi sliku).<\/p>\n<p>Sveta Stolica ih je priznala 2001. godine. No, njihov utemeljitelj mons. Joao Scognamiglio Cla Dias, dolazi iz poznate biv\u0161e loze pokreta <em>Tradici\u00f3n, Familia y Propiedad<\/em> koju je vodio Plinio Correa de Oliveira (1908.-1995.), \u010diji je najbli\u017ei suradnik i tuma\u010d bio sam Scognamiglio Cla Dias. On je tako\u0111er napisao doktorsku disertaciju o \u017eivotu i misli Coree de Oliveire.<\/p>\n<p>Kao i <em>Tradici\u00f3n, Familia y Propiedad, <\/em>Glasnici evan\u0111elja su zna\u010dajno tradicionalisti\u010dki i konzervativan katoli\u010dki pokret, na suprotnoj strani od latino-ameri\u010dkih struja kojima dominira teologija oslobo\u0111enja.<\/p>\n<p>Nedavno bojno polje za ove dvije tendencije bilo je apostolski vikarijat San Miguel de Sucumbios, misionarska postaja u ekvadorskom amazonskom podru\u010dju, na granici s Kolumbijom.<\/p>\n<p>Nedugo prije toga, ovaj vikarijat je vodio karmeli\u0107anski biskup Gonzalo Maranon Lopez, simpatizer teologije oslobo\u0111enja i stoga sklon bazi\u010dnim zajednicama, popularnom tuma\u010denju Biblije i kreativnosti u liturgiji.<\/p>\n<p>Kongregacija za evangelizaciju naroda, koju je vodio kardinal Ivan Dias, nije bila zadovoljna sa situacijom. Stoga je 2007. poslala brazilskog nadbiskupa Petropolisa, Filippa Santoroa u apostolsku vizitaciju.<\/p>\n<p>Nakon toga je slijedila, u jesen 2010., zamjena biskupa Maranona Lopeza s argentinskim sve\u0107enikom Rafaelom Ibargurenom Schindlerom iz dru\u0161tva \u201eVirgo Flos Carmeli\u201c, koje je sve\u0107eni\u010dki ogranak Glasnika evan\u0111elja.<\/p>\n<p>Kardinal Dias je slu\u017ebeno povjerio o. Ibargurenu i Glasnicima evan\u0111elja zadatak reorganiziranja vikarijata \u201ena drugi na\u010din\u201c od onoga kako je vikarijat bio organiziran prije, odbacuju\u0107i taj na\u010din kao \u201eonaj koji nije uvijek bio u skladu s pastoralnim zahtjevima Crkve\u201c.<\/p>\n<p>Ali, po njihovom dolasku, prido\u0161lice su odmah do\u010dekane s o\u0161trim suprotstavljanjem vo\u0111a koje su zamijenili.<\/p>\n<p>Uslijedili su mjeseci verbalnih i ponekad fizi\u010dkih sukoba, s protestima, apelima, mar\u0161evima, peticijama. Biskupska konferencija Ekvadora bila je tako\u0111er podijeljena oko \u201eza\u201c i \u201eprotiv\u201c. \u010cak su i vladini predstavnici usko\u010dili u njihov sukob, protiv Glasnika evan\u0111elja. Apostolski nuncij, nadbiskup Giacomo Guido Ottonello, trebao je posredovati uz potporu mons. Angela Accattina iz vatikanskog Dr\u017eavnog tajni\u0161tva.<\/p>\n<p>Izgleda da se sukob jo\u0161 uvijek nije smirio. Kao i drugi visoko profilirani katoli\u010dki pokreti, Glasnici evan\u0111elja skloni su donositi svugdje podjelu. Imao onih koji im se dive i podupiru ih, ali i onih koji ih ne mogu podnijeti.<\/p>\n<p>Isto je i sam Neokatekumenskim putom. Imaju \u017eestoke obo\u017eavatelje me\u0111u kardinalima i biskupima. Ali tako\u0111er i protivnike i kriti\u010dare. Japanski biskupi su nedavno prekinuli s njima <em>en bloc<\/em>. Isto se dogodilo prije nekoliko dana i u Nepalu.<\/p>\n<p>Ratzingerova po\u010detna sveobuhvatna priznanja ne nalaze uvijek potvrdu u \u010dinjenicama.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/chiesa.espresso.repubblica.it\/articolo\/1349175?eng=y\">Link<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Profesor Ratzinger? Preblag Sklon je pustiti svakoga na prvom ispitu, \u010dak i one grupe i pokrete koji mu nakon toga<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1895"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1895"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1898,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1895\/revisions\/1898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}