{"id":1762,"date":"2011-03-08T22:55:48","date_gmt":"2011-03-08T22:55:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1762"},"modified":"2011-03-08T22:55:48","modified_gmt":"2011-03-08T22:55:48","slug":"moze-li-vjera-slabiti-slavljenjem-euharistije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1762","title":{"rendered":"Mo\u017ee li vjera slabiti slavljenjem euharistije?"},"content":{"rendered":"

Gubljenje vjere – odlaskom na misu?<\/strong><\/p>\n

Bez ispravnog slavljenja liturgije nema budu\u0107nosti. (Armin Schwibach)<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\u201eKako mo\u017ee \u010dovjek i\u0107i na misu, a da pri tome ne izgubi vjeru?” Ovim provokativnim naslo-vom\u00a0 Nikola Bux, sve\u0107enik, liturgi\u010dar, konzultor razli\u010ditih vatikanskih ureda (me\u0111u ostalima i ureda za slavljenje mise sa Papom). Knjiga je predstavljena 2. o\u017eujka, a sadr\u017ei priloge kardinala Raymunda Burke (Apostolska\u00a0 signatura) \u00a0i\u00a0 Antonia\u00a0 Canizarosa Llovera (kongre-gacija za\u00a0 bogoslu\u017eje i za disciplinu sakramenata). Uvod je napisao pisac\u00a0 Vittorio\u00a0 Messura.<\/p>\n

Buxu povezuje prijateljstvo s papom Benediktom XVI: U knjizi raspravlja o\u00a0problemima\u00a0u njegovoj biskupiji Bari i pokrajini Apuliji, poslije koncilske obnove,\u00a0 a posebno\u00a0 na podru\u010dju glazbe i umjetnosti. Cilj njegovog djela je pokazati da s liturgijom vjera stoji ili pada, zato je potreban jedan \u010dvrst i odgovorni postupak koji je odraz \u201eius divinum” (bo\u017eanskog prava) i time se isklju\u010duje svaki zahtjev za kreativno\u0161\u0107u ljudi. Ovaj zahtjev ne predstavlja nikakvu opciju, nego je apsolutna potreba Crkve.<\/p>\n

Bux tvrdi da liturgija nije vi\u0161e odraz, stotinama godina starog, obreda katoli\u010dke Crkve, nego vrlo \u010desto odgovara subjektivnom raspolo\u017eenju i prilago\u0111avanjima samog celebranta.\u00a0\u00a0Za Buxa to o\u010dito ima za posljedicu gubitak jedinstva obreda, koji se druk\u010dije slavi od oltara do oltara, a \u0161to kod vjernika zbog manjka prepoznatljivosti jedne katoli\u010dke mise, izaziva dosa\u0111i-vanje. Posebno liturgijske zloupotrebe imaju za posljedicu gubitak vjere zbog nepodno\u0161ljivih deformacija liturgije, \u0161to se jasno vidi kod nekih novih tzv. \u201ecrkvenih pokreta i grupa\u201c…<\/p>\n

Prema Buxu je naj\u010de\u0161\u0107a zloupotreba \u201egovorljivost” celebranata, (ili pak laika) \u0161to ima za posljedicu da se sveti \u010din prekida kroz mno\u0161tvom\u00a0 mini-propovijedi, a to neizbje\u017eno vodi gubitku ti\u0161ine i sabranosti. \u201eGovorljivost sve\u0107enika nastaje, jer su brojni sve\u0107enici uvjereni da sve treba razjasniti, \u00a0\u0161to zna\u010di manjak povjerenja u snagu komunikacije koja po\u010diva u samom obredu.<\/p>\n

Liturgija je, od po\u010detka, bila sveti sakramentalni obred. Na ovaj na\u010din\u00a0postaje nekakvo neprestano pou\u010davanje koje se onda \u201eoboga\u0107uje” spektakularnim ubacivanjima i tako nastaju liturgijski glumci.\u00a0Tako misa gubi svoj sveti karakter i postaje, od posada\u0161njenja tajne (otajstva) Kristova, njegove muke, \u017ertve, smrti i uskrsnu\u0107a djelo koje se\u00a0 pokazuje kroz neku vrstu zabave, a koja ipak ne mo\u017ee konkurirati drugim vrstama zabave (Neokatekumeni). Tragi\u010dne posljedice su: svo\u0111enje svetog na\u00a0 ono \u0161to je u\u010dinjeno i \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti, dosadno nagla\u0161avanje zajedni\u0161tva kojemu nedostaje svaki oblik stvarnog temelja, sve ve\u0107i otpad vjernika, jer se vrlo lako mo\u017ee \u201ezabavna vrijednost mise” zamijeniti ne\u010dim drugim.<\/p>\n

Nikola Bux \u00a0podsje\u0107a na pojam\u00a0 kojega je prvi iznio tada\u0161nji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Ratzinger: \u201eReforma reforme”, kojim je htio naglasiti da treba na poslije koncilsku obnovu staviti obnoviteljsku ruku,\u00a0 jer je ta obnova, uz pozitivnu stranu \u010di\u0161\u0107enja, \u010desto zahva\u0107ala i u bit stvari. U svezi s tim bitno je naglasiti \u010dinjenicu da se liturgija ne obra\u0107a sve\u0107eniku ili zajednici, nego Kristu Gospodinu, jedinom sredi\u0161tu liturgijskih doga\u0111anja kojemu predsjeda sve\u0107enik da bi postigli spasenje naroda Bo\u017ejega.<\/p>\n

U svezi s tim i ponovno uva\u0111anje kle\u010danja kod primanja pri\u010desti i pri\u010desti na usta, kod misa koje se slave sa papom Benediktom XVI., pokazuje da ovo nije primanje \u201ePosljednje ve\u010dere” u svjetskom smislu, nego da se ovdje stvarno radi o sudjelovanju u otajstvu, Kristu prisutnom pod prilikama kruha i vina. Stvarnom\u00a0tijelu Kristovu se tako najprije klanja i time on postaje duhovnom hranom du\u0161e.<\/p>\n

Kao \u0161to to knjiga Nikole Buxa pokazuje,\u00a0 ne radi se o ne\u010dem sekundarnom u liturgiji, nego o mjestu i svetom vremenu kojega nam je sam Bog darovao da mu se klanjaju\u0107i pribli\u017eimo, u njegovom otajstvu, kojega ljudi ne mogu shvatiti, zato njime ne mogu raspolagati, niti u njega u\u0107i i na zemaljski na\u010din ga predokusiti.\u00a0<\/p>\n

Nikola Bux spada me\u0111u one sve\u0107enike koji u Motu propriju \u201eSummorum Pontificum” za \u201eliberalizaciju” takozvanog tridentinskog obreda kao izvanrednog obreda\u00a0rimskom obredu, vidi\u00a0 poklon kojim se mo\u017ee obogatiti liturgijsko slavlje u redovnom obliku. Bux posebno nagla\u0161ava, u jednom intervju, da je ovaj \u201estari” obred na\u0161ao vrlo velikog odjeka i vrlo lijepo primljen kod mla\u0111e generacije, \u0161to je neo\u010dekivana posljedica \u201eSummorum pontificum”.\u00a0 Upravo bi ovu \u010dinjenicu, prema Buxu, trebali biskupi prepoznati, prihvatiti je i pratiti: malo starih ljudi ide \u201etridentinskoj misi”, nego upravo mladi.<\/p>\n

Za Buxa ne postoji dvojba da je papa zadovoljan ovim razvojem, \u0161to \u0107e\u00a0 do\u0107i do izra\u017eaja kod objavljivanja daljnjih razja\u0161njenja za primjenu \u201eSummorum pontificum”.\u00a0Papa \u017eeli, prema Buxu, re\u0107i da uz ovaj redoviti Rimski obred, postoji i izvanredni oblik koji je isto udoma\u0107en u Crkvi.<\/p>\n

Rim (kath.net\/as\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gubljenje vjere – odlaskom na misu? Bez ispravnog slavljenja liturgije nema budu\u0107nosti. (Armin Schwibach) \u00a0 \u201eKako mo\u017ee \u010dovjek i\u0107i na<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1762"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1762"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1762\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1763,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1762\/revisions\/1763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}