Ratzingerovi najbolji u\u010denici iz \u0160ri Lanke i Kazahstana <\/strong><\/p>\n \u00a0<\/p>\n To su biskupi Ranjith i Schneider. Oni slijede Papin primjer u liturgiji vi\u0161e i bolje od mnogih njihovih kolega u Italiji i Europi. Jedan od indikativnih testova jest na\u010din podjeljivanja pri\u010desti na svetoj misi. <\/em><\/p>\n pi\u0161e Sandro Magister<\/em><\/p>\n \u00a0 <\/em><\/p>\n \u00a0 \u00a0<\/p>\n Rim, 14. 10. 2010. \u2013 U \u0160ri Lanki, biskupi i sve\u0107enici obu\u010deni svi u bijelo, kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti na ovoj neobi\u010dnoj slici: sav kler iz dijeceze glavnog grada Colomba pozorno slu\u0161a svoga nadbiskupa Malcoma Ranjitha koji \u0107e vjerojatno postati kardinal u slijede\u0107em konzistoriju.<\/p>\n Nadbiskup Ranjith je u svojoj nadbiskupiji proglasio posebnu godinu Euharistije. Kako bi se pripravili za tu godinu, okupio je sve svoje sve\u0107enike na trodnevno intenzivno studiranje u Colombu, gdje je pozvao dvojicu izuzetnih predava\u010da iz Rima: kardinala Antonia Canizaresa Lloveru, prefekta Kongregacije za bogo\u0161tovlje i o. Uwe Michaela Langa, \u010dlana iste Kongregacije i savjetnika Ureda za papinska liturgijska slavlja.<\/p>\n Lang, Njemac po ro\u0111enju i oratorijanac, koji je odgajan u Velikoj Britaniji u \u0161koli velikog Henry Newmana kojeg je Benedikt XVI. beatificirao 19. 9. u Birmighamu. On je autor jedne od knjiga iz podru\u010dja liturgike, a koje su izazvale mnoge rasprave posljednih godina: \u201eOkretanje prema Gospodinu\u201c, u kojoj on smatra da je ispravno usmjerenje u liturgijskoj molitvi prema Gospodinu, i za sve\u0107enika i za vjernike. Predgovor knjizi napisao je Joseph Ratzinger neposredno prije samog izbora za papu. (op. prev. knjigu je kod nas izdao FTI Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu)<\/p>\n Nadbiskup Ranjith, koji je prije povratka u \u0160ri Lanku bio tajnik Kongregacije za bogo\u0161tovlje, bio je i jest odu\u0161evljeni poklonik i promicatelj teze Langove knjige, i u\u017eiva puno povjerenje Benedikta XVI. Kao i kardinal Canizares Llovera, ne slu\u010dajno nazvan \u201e\u0161panjolski Ratzinger\u201c u svojoj zemlji, kojeg je Papa pozvao u Rim kako bi vodio Crkvu u liturgijskim pitanjima koja zauzimanju sredi\u0161nje mjesto u ovom pontifikatu.<\/p>\n I ne samo to. Kako bi omogu\u0107io svojim sve\u0107enicima \u0161to bolje poznavanje doti\u010dnih stvari, nadbiskup Ranjith je pozvao iz Njema\u010dke vrhunskog katoli\u010dkog pisca, Martina Mosebacha, jo\u0161 jednog autora \u010dija je knjiga tako\u0111er izazvala velike rasprave: \u201eEresia dell’informe. La liturgia romana e il suo nemico\u201c.\u00a0 Zamolio ga je da govori upravo o zbrci u Crkvi na liturgijskom podru\u010dju.<\/p>\n Sve ovo za koji krajnji cilj? Ranjith je to objasnio u svom pastoralnom pismu svojoj biskupiji: ponovno rasplamsati vjeru u stvarnu prisutnost Krista u Euharistiji i pou\u010diti kako izraziti tu vjeru kroz odgovaraju\u0107e liturgijske znakove.<\/p>\n Naprimjer, slave\u0107i svetu misu \u201eokretnuti prema Gospodinu\u201c, primaju\u0107i pri\u010dest na jezik umjesto na ruku kle\u010de\u0107i. Ukratko, onim \u010dinima po kojima se mise pape Ratzingera razlikuju od drugih.<\/p>\n Ono \u0161to je upe\u010datljivo s tim u svezi i drugim sli\u010dnim vijestima jest to da Papino nastojanje za obnovom vitalnosti i dostojanstva katoli\u010dke liturgije \u010dini se bolje shva\u0107enim i primjenjenim na \u201erubovima\u201c Crkve nego u njezinom europskom centru gravitacije.<\/p>\n Nije tajna, na primjer, da je danas gregorijanski koral puno \u017eivlji i pro\u0161ireniji u nekim zemljama Afrike i Azije, nego \u0161to je to u Europi.<\/p>\n Me\u0111u uputama koje je nadbiskup Ranjith dao za Godinu Euharistije u svojoj biskupiji nalazi se i ona o pou\u010davanju vjernika koralnom pjevanju na latinskom u misi: Glorija, Credo, Sanctus, Angus Dei.<\/p>\n Na isti na\u010din, Papina odluka da omogu\u0107i kori\u0161tenje starih misala uz moderne \u2013 u smislu me\u0111usobnog oboga\u0107enja dvaju oblika slavlja \u2013 \u010dini se da je bolje shva\u0107ena i primjenjena u Africi i Aziji nego u nekim djelovima Europe.<\/p>\n Jo\u0161 jedan pokazatelj ti\u010de se na\u010dina na koji se dijeli pri\u010dest vjernicima: na ruku ili na jezik, stoje\u0107i ili kle\u010de\u0107i.<\/p>\n Primjer koji pokazuje Benedikt XVI. \u2013 na jezik i kle\u010de\u0107i \u2013 ne nalazi mnogo opona\u0161atelja prije svega u Europi, u Italiji, \u010dak i u Rimu, gdje se gotovo svugdje pri\u010dest jo\u0161 uvijek dijeli na ruku svakome tko pristupi pri\u010desti, usprkos \u010dinjenici da liturgijske norme to dopu\u0161taju u izuzetnim slu\u010dajevima.<\/p>\n U Palermu, gdje je Papa bio 3. 10., neki lokalni sve\u0107enici odbili su stati u red kako bi primili pri\u010dest od Pape, jednostavno kako bi izbjegli sudjelovati u \u010dinu s kojim se oni ne sla\u017eu. \u00a0<\/p>\n \u0160ire se tako\u0111er glasine kako na misama koje Papa slavi ljudi kleknu zato jer se nalaze pred njim, a ne kako bi adorirali Isusa u najsvetijem sakramentu. Glasina koja se mo\u017ee \u010duti iako ve\u0107 neko vrijeme pri\u010dest na jezik kle\u010de\u0107i vjernicima podjeljuju i kardinali i biskupi koji slave pod Papinim mandatom.<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/data.kataweb.it\/kpmimages\/kpm3\/misc\/chiesa\/2010\/10\/14\/jpg_1345144.jpg\")
<\/p>\n