{"id":1440,"date":"2010-04-08T16:08:26","date_gmt":"2010-04-08T16:08:26","guid":{"rendered":"http:\/\/paxtibi.net\/?p=1440"},"modified":"2010-04-08T16:13:00","modified_gmt":"2010-04-08T16:13:00","slug":"liturgijska-obnova-benedikta-xvi-izmedu-instauratio-i-restauratio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.paxtibi.net\/?p=1440","title":{"rendered":"Liturgijska obnova Benedikta XVI. izme\u0111u instauratio i restauratio"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/em><\/p>\n

IZME\u0110U INOVACIJE I TRADICIJE<\/strong><\/p>\n

Intervju s o. Nicolom Buxom, teologom i liturgi\u010darem<\/em><\/strong><\/p>\n

Antonio Gaspari<\/p>\n

Rim, 24. 3. 2010. (Zenit.org). \u2013 Benedikt XVI. postaje poznat kao veliki obnovitelj liturgije, ali prema autoru o. Nicoli Buxu, reforma koja je u tijeku nije po\u010dela sa sada\u0161njim Papom.<\/p>\n

O. Bux, stru\u010dnjak za isto\u010dnu liturgiju i savjetnik pri Uredu za liturgijska slavlja Vrhovnog Sve\u0107enika, osvrnuo se u svojoj knjizi \u201eLa Riforma de Benedetto XVI. La Liturgia tra Innovazione e Tradizione\u201c (prolog napisao Vittorio Messori) na napore Svetoga Oca u liturgijskoj obnovi.<\/p>\n

U svom djelu, ovaj je sve\u0107enik okarakterizirao Papinu reformu kao onu koja je usmjerena prema naprijed, obnavljaju\u0107i najljep\u0161e elemente koje tradicija nudi sada\u0161njoj Crkvi.<\/p>\n

On ka\u017ee da su strpljivi reformski napori Svetoga Oca usmjereni prema obnovi kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota, vra\u0107aju\u0107i liturgiji razboritu ravnote\u017eu izme\u0111u inovacije i tradicije, otkrivaju tako putuju\u0107u Crkvu sposobnu reflektirati o sebi i vrednovati svoje tisu\u0107ljetno blago.<\/p>\n

ZENIT je razgovaro s ocem Buxom o Benediktovim obnoviteljskim naporima i o onome \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati glede mise na latinskom.<\/p>\n

ZENIT: Kakva je Benediktova reforma i za\u0161to je izazvala toliko mnogo reakcija?<\/strong><\/p>\n

O. Bux: Liturgijska obnova, pojam koji treba razumijeti prema liturgijskoj konstituciji II. vatikanskog sabora kao instauratio<\/em><\/strong>, naime, kao ponovnu uspostavu pravog mjesta u crkvenom \u017eivotu<\/strong>, nije po\u010dela s Benediktom XVI. nego sa samom povije\u0161\u0107u Crkve, od apostola do vremena mu\u010denika, od pape Damaza do Grgura Velikoga, od Pija V. i Pija X. do Pija XII. i Pavla VI. Instauratio<\/em><\/strong> je kontinuirani proces jer uvijek postoji rizik da Crkva sklizne sa pravog mjesta koji pripada liturgiji, a koja treba biti izvor kr\u0161\u0107anskoga \u017eivota<\/strong>; dekadenca dolazi onda kad se bogo\u0161tovlje podredi osobnom sentimentalizmu ili aktivizmu klerika ili laika koji, zadiru\u0107i u liturgiju, preoblikuju je u ljudsko djelo ili spektakularnu zabavu. Primjer za to je danas aplauz u crkvi koji je jednako prisutan kod kr\u0161tenja novoro\u0111en\u010deta ili kod ispra\u0107aja lijesa u sprovodu. Ne treba li obnovu liturgija koja je postala zabava? Ovo je ono \u0161to \u010dini Benedikt XVI: znak njegova obnoviteljskog rada bit \u0107e ponovno stavljanje kri\u017ea na sredinu oltara kako bi u\u010dinio razumljivim da se liturgija obra\u0107a Gospodinu a ne \u010dovjeku, \u010dak ako je on i sveti slu\u017eitelj.<\/strong><\/p>\n

Reakcije uvijek postoje u svakoj tre\u0107oj promjeni u povijesti Crkve, ali ne trebamo zbog toga biti \u0161okirani.<\/p>\n

ZENIT: Koje su razlike izme\u0111u onih koji se nazivaju inovatorima i tradicionalista?<\/strong><\/p>\n

O. Bux. Treba najprije razjasniti ta dva pojma. Ako inovacija zna\u010di promicanje instauratio<\/strong> o \u010demu sam prethodno govorio, to je onda upravo ono \u0161to je potrebno, kao \u0161to je i traditio<\/strong>, ako to zna\u010di \u010duvanje poklada vjere koji je tako\u0111er sedimentiran i u liturgiji. Ako umjesto toga inovacija zna\u010di preoblikovanje liturgije iz Bo\u017ejeg djela u ljudski \u010din, osciliraju\u0107i izme\u0111u arhai\u010dkog ukusa koji \u017eeli sa\u010duvati samo one aspekte koji mu se svi\u0111aju i konformizma onoga \u0161to je ovoga trenutka modi, nalazimo se na krivom putu; ili smo suprotno tome \u010duvatelji samo ljudske tradicije na na\u010din inkrustacije u slikarstvu, ne dozvoljavaju\u0107i vi\u0161e uo\u010diti harmoniju cijeline. U stvarnosti, dvije suprotnosti zavr\u0161avaju u me\u0111usobnoj podudarnosti otkrivaju\u0107i svoju kontradikciju. Na primjer: inovatori dr\u017ee da je misa prije slavljena prema narodu. Istra\u017eivanje pokazuju suprotno: usmjerenost ad Deum, ad Orientem, je vlastito \u010dovjekovu slavljenju Boga. Pogledajmo judaizam. Jo\u0161 i danas, sve isto\u010dne liturgije su to sa\u010duvale. Kako je mogu\u0107e da inovatori, ljubitelji restauracije prija\u0161njih elemenata u pokoncilskoj liturgiji, nisu to zadr\u017eali?<\/strong><\/span><\/p>\n

ZENIT: Koje zna\u010denje ima tradicija u kr\u0161\u0107anskoj povijesti i vjeri?<\/strong><\/p>\n

O. Bux: Tradicija je jedan od izvora Objave: liturgija, kao \u0161to ka\u017ee Katekizam Katoli\u010dke Crkve (1124), jest njezin konstitutivni element. U knjizi \u201eIsus iz Nazareta\u201c, Benedikt XVI. nas podsje\u0107a da je objava postala liturgija. Onda postoje tradicije vjere, kulture, pobo\u017enosti koje su u\u0161le i prekrile liturgiju, tako da danas imamo nekoliko oblika obreda na istoku i na zapadu. Stoga svatko mo\u017ee razumijeti za\u0161to konstitucija o liturgiji u br. 22., paragraf 3 hitno zahtijeva: \u201eStoga ni jedna osoba, \u010dak i ako je sve\u0107enik, ne mo\u017ee dodavati, ispu\u0161tati ili mijenjati bilo \u0161to u liturgiji po vlastitom naho\u0111enju\u201c.<\/p>\n

ZENIT: Mislite li da je danas mogu\u0107e vratiti latinski u misu?<\/strong><\/p>\n

O. Bux: Rimski misal kojeg je obnovio Pavao VI. je na latinskom i \u010dini tzv. editio typica<\/em>, jer se izdanja na suvremenim jezicima koje pripremaju nacionalne ili teritorijalne biskupske konferencije, a odobrava Sveta Stolica, moraju referirati na latinski tekst. Dakle, Misa na latinskom se i dalje slavi tako\u0111er i u novom Redu, iako rijetko. To je doprinjelo nemogu\u0107nosti da zajednica vjernika sastavljena od raznih jezika i naroda mo\u017ee sudjelovati na misi slavljenoj na univerzalnom svetom jeziku Katoli\u010dke Crkve latinskog obreda. Tako su se pojavile takozvane me\u0111unarodne mise koje se slave tako da se djelovi mise recitiraju ili pjevaju na mnogim jezicima: tako da svaka grupa razumije samo svoj vlastiti.<\/p>\n

Dr\u017ealo se da nitko ne razumije latinski. Dakle, ako se misa slavi u sveti\u0161tu na \u010detiri jezika, svaka grupa razumije samo \u010detvrtinu mise. Osim drugim razmi\u0161ljanja iznesenih na Sinodi o Euharistiji 2005. godine, moramo se vratiti misi na latinskom: nedjeljnoj misi u katedralama i \u017eupama. To \u0107e pomo\u0107i u tzv. sada\u0161njem multikulturalnom dru\u0161tvu, kako bi se obnovilo katoli\u010dko sudjelovanje utoliko u koliko biti univerzalna Crkva ili utoliko ukoliko sabiranje s ostalim narodima i nacijama jest ono \u0161to \u010dini jednu Crkvu. Nacionalni kr\u0161\u0107ani, kroz davanje prostora nacionalnim jezicima, sa\u010duvali su crkveni gr\u010dki i slavenski u najva\u017enijim dijelovima liturgije, kao \u0161to je anafora i procesije s antifonama za Evan\u0111elje i Prikazanje.<\/p>\n

Veliki doprinos za uspostavu svega ovoga ide starom Redu prethodnog Rimskog misala, ponovno uvedenom od strane Benedikta XVI. s motu proprijem \u201eSummorum Pontificum\u201c, koji je jednostavno nazvan Misa na latinskom: zapravo to je Misa Grgura Velikog, ukoliko njezina temeljnja struktura datira u vrijeme tog Pape i ostala je netaknuta kroz dodatke i pojednostavljenja Pija V. i drugih papa sve do Ivana XXIII. Koncilski oci su je dnevno slavili bez da su primjetili ikakvu protivnost s modernizacijom koju su provodili.<\/p>\n

ZENIT: Papa Benedikt XVI. je postavio problem liturgijskih zloporaba. O \u010demu je rije\u010d?<\/strong><\/p>\n

Father Bux: Istine radi, Pavao VI. je prvi koji se \u017ealio na manipulacije u liturgiji, nekoliko godina nakon objave Rimskog misala na op\u0107oj audijenciji 22. 8. 1973. Pavao VI. je s druge strane bio uvjeren da je liturgijska obnova provedena nakon Koncila istinski bila uvela i sna\u017eno podr\u017eala ono \u0161to je nazna\u010deno u liturgijskoj konstituciji (obra\u0107anje Svetom kolegiju od 22. 6. 1973.). Me\u0111utim, arbitrarna eksperimentiranja su se nastavila i nasuprot tome pove\u0107ala nostalgiju za starim obredom. Na konzistoriju od 27. 6. 1977., Papa je prekorio ‘pobunjenike’ zbog improvizacija, banalnosti, lakoumnosti i profanizacije, o\u0161tro ih pozvav\u0161i da se pridr\u017eavaju ustanovljene norme kako ne bi kompromitirali regula fidei<\/em>, dogmu, crkvenu disciplinu, lex credendi i orandi; a tako\u0111er je upozorio i tradicionaliste kako bi priznali ‘akcidentalnost’ modifikacija uvedenih u svete obrede.<\/p>\n

Pavao VI. je 1975. u buli \u201eApostolorum Limina\u201c za sazivanje Svete godine primijetio u svezi liturgijske obnove: \u201eDr\u017eimo iznimno prigodnim da se taj posao ponovno istra\u017ei i dobije novi razvoj, kako bi se na temelju onoga \u0161to je \u010dvrsto potvr\u0111eno od strane autoriteta Crkve moglo po\u0161tivati sve ono \u0161to je istinski valjano i legitimno te nastaviti njihovu primjenu s jo\u0161 ve\u0107im \u017earom, prema normama i metodama pastoralne razboritosti i istinske pobo\u017enosti\u201c.<\/p>\n

Ispustio sam osude zloporaba i sjena u liturgiji od strane Ivana Pavla II. u raznim prigodama od stupanja na snagu konstitucije o liturgiji, osobito u pismu \u201eVicesimus Quintus Annus\u201c. Benedikt XVI., stoga, namjerava preispitati i dati novi impuls upravo otvaraju\u0107i vrata motu proprijem, tako da se malo po malo promijeni atmosfera i vrati na svoje mjesto sve ono \u0161to je nestalo mimo namjere i slova<\/strong> II. vatikanskog sabora, u kontinuitetu s cijelom tradicijom Crkve.<\/p>\n

ZENIT: Mnogo puta ste rekli da je nu\u017eno u ispravnoj liturgiji po\u0161tivati Bo\u017eje pravo. Mo\u017eeti li objasniti \u0161to time poku\u0161avate ustvrditi? <\/strong><\/p>\n

Liturgija, rije\u010d koja na gr\u010dkom zna\u010di ritualni \u010din naroda koji slavi, naprimjer, svoje blagdane, kao \u0161to se doga\u0111alo u Ateni ili jo\u0161 uvijek se doga\u0111a danas s otvaranjem olimpijskih igara ili drugih svjetovnih manifestacija, jest o\u010dito \u010din \u010dovjeka. Sveta liturgija isti\u010de ovo svojstvo zbog toga jer ona nije u\u010dinjena na na\u0161u sliku \u2013 u tom slu\u010daju bogoslu\u017eje bi bilo idolatrija, tj. stvoreno na\u0161im rukama \u2013 nego je ono djelo svemogu\u0107eg Gospodina. U Starom zavjetu, sa svojom prisutno\u0161\u0107u, Gospodin nazna\u010duje Mojsiju kako on mora predodrediti u najmanjim detaljima bogoslu\u017eje jedinog Boga, do svojega brata Arona. U Novom zavjetu, Isus je isto tako u\u010dinio na obrani istinskog bogo\u0161tovlja istjeruju\u0107i trgovce iz Hrama i daju\u0107i apostolima odredbe u svezi Pashalne ve\u010dere. Apostolska tradicija je primila i predala mandat Isusa Krista. Stoga, liturgija je sveta, kao \u0161to Zapad ka\u017ee \u2013 ona je bo\u017eanska, kao \u0161to ka\u017ee Istok, jer je od Boga ustanovljena. Sv. Benedikt ju definira kao Opus Dei, djelo Bo\u017eje kojem se ni\u0161ta ne smije pretpostaviti. Upravo posredni\u010dka funkcija izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, vlastita Kristovom velikosve\u0107eni\u0161tvu i vr\u0161ena u i s liturgijom od strane sve\u0107enika slu\u017ebenika Crkve, potvr\u0111uje da liturgija silazi s Neba, kao \u0161to bizantinska liturgija ka\u017ee na temelju slike objave. Bog je onaj koji ustanovljuje i stoga pokazuje kako ga trebamo \u201e\u0161tovati u duhu i istini\u201c, tj. u Isusu njegovu Sinu i Duhu Svetomu. On ima pravo biti \u0161tovan onako kao on to \u017eeli.<\/p>\n

Sve ovo treba duboko promi\u0161ljati, jer zanemarivanje istoga stoji u izvoru zloporaba i profanizacija koje su ve\u0107 opisane u uputi \u201eRedemptionis Sacramentum\u201c Kongregacije za bogo\u0161tovlje iz 2004. godine. Obnova Ius divinum<\/em><\/strong> u liturgiji mnogo doprinosi po\u0161tovanju iste kao ne\u010dega \u0161to je sveto kao \u0161to norme propisuju; ali tako\u0111er i nove norme treba slijediti opet s duhom predanja i poslu\u0161nosti od strane svetih slu\u017eitelja za izgradnju svih vjernika i kao pomo\u0107 mnogima koji tra\u017ee Boga da ga na\u0111u \u017eivoga i istinskoga u bo\u017eanskoj liturgiji Crkve. Biskupi, sve\u0107enici i sjemeni\u0161tarci moraju nanovo u\u010diti i slaviti svete obrede u tom duhu i doprinositi istinskoj obnovi koju je \u017eelio II. vatikanski sabor i iznad svega kako bi o\u017eivjeli vjeru koja, kao \u0161to je Sveti Otac napisao u pismu biskupima od 10. 3. 2009., jest u opasnosti da bude uga\u0161ena u mnogim djelovima svijeta.<\/p>\n

Link<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 IZME\u0110U INOVACIJE I TRADICIJE Intervju s o. Nicolom Buxom, teologom i liturgi\u010darem Antonio Gaspari Rim, 24. 3. 2010. (Zenit.org).<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1440"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1440"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1443,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1440\/revisions\/1443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}