{"id":649,"date":"2009-03-23T16:51:28","date_gmt":"2009-03-23T16:51:28","guid":{"rendered":"http:\/\/paxtibi.net\/?p=649"},"modified":"2009-03-23T17:01:08","modified_gmt":"2009-03-23T17:01:08","slug":"nekoliko-pitanja-generalnom-vikaru-nakon-njegova-intervjua","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.paxtibi.net\/?p=649","title":{"rendered":"Nekoliko pitanja Generalnom vikaru nakon njegova intervjua…"},"content":{"rendered":"

Pitanja u vezi intervjua mons. Ivana Musta\u0107a Radiju O57<\/p>\n

<\/p>\n

    \n
  1. Spominjete da je razlog tematiziranja pokreta u Crkvi u Korizmenom pismu \u201ejedan poticaj da se nastavi evo nakon jednog vremena… da se oni potaknu na svoje djelovanje, na svoj rad<\/strong>.\u201c Radio voditeljica je u svojim pitanjima jasno nazna\u010dila da su poticaj bila pitanja vezana uz Neokatekumenski put, a ne uz pitanje pokreta op\u0107enito. Je li bilo onda primjereno na ta pitanja odgovarati putem Korizmenog pisma? Nije li se moglo napisati pismo u kojem bi se odgovorilo isklju\u010divo na pitanja koja su se u javnosti pojavila vezano za Neokatekumenski put?<\/span><\/li>\n
  2. U Korizmenom pismu se apsolutno i bez ostatka podupire djelovanje Neokatekumenskog puta, a vi ipak spominjete da \u201esigurno svi ovi pokreti u Crkvi sa sobom nose jedna odre\u0111ena pitanja i dileme\u201c<\/strong> Kako navodite, za Neokatekumenski put se vezuju problemi inkulturacije, pjesama, subotnje euharistije, uklapanja u \u017eupnu strukturu. <\/strong>Ka\u017eete da se ta pitanja postavljaju i dobronamjerno<\/strong>. Kako je onda mogu\u0107e unaprijed bez argumenata optu\u017eiti ljude koji postavljaju ta pitanja da izazivaju nelagodu me\u0111u \u010dlanovima Neokatekumenskog puta, a u vjerni\u010dkim redovima sablazan<\/strong>. Oni dakle, ka\u017ee se, postavljanjem tih pitanja etiketiraju, omalova\u017eavaju i kleve\u0107u, te sabla\u017enjavaju malene u mjesnoj Crkvi. <\/strong>Gdje su, dakle, argumenti za ovako te\u0161ke optu\u017ebe onih koji (vi ka\u017eete) dobronamjerno postavljaju pitanje o, slo\u017eit \u0107ete se, vrlo va\u017enim pitanjima u Crkvi.<\/strong><\/span><\/li>\n
  3. Na problem euharistije subotom ka\u017eete, \u201emi vidimo to mladima poma\u017ee da ne izlaze\u201c<\/strong>. U starom Statutu, u bilje\u0161ci br. 49 stajalo je ovo: \u201eNa taj se na\u010din ide u susret potrebama suvremenog \u010dovjeka: vrednuje se nedjelja, izbjegava se ra\u0161trkanost svojstvena vikendu, mladi se otkidaju od diskoteka subotom nave\u010der i od droge<\/strong>, obitelji se pru\u017ea prilika da bude ujedinjena u ku\u0107noj liturgiji \u2013 privilegiranom trenutku za preno\u0161enje vjere djeci \u2013 i dopu\u0161ta se bra\u0107i koja su bolje formirana da poma\u017eu pri animiranju \u017eupnih nedjeljnih misa; ali iznad svega intenzitet sudjelovanja male zajednice u svetoj Euharistiji stimulira i podupire moralnu preobrazbu i ujedno je izvor umno\u017eenih sve\u0107eni\u010dkih zvanja i zvanja na redovni\u010dki i misionarski \u017eivot.\u201c Cijela je bilje\u0161ka izba\u010dena iz novog Statuta. Pitanje dakle glasi: \u0160to ako suvremeni ritam \u017eivota izla\u017eenje mladih prebaci sa subote, recimo, na petak? Ho\u0107e li onda neokatekumeni slaviti nedjeljnu euharistiju u petak nave\u010der? Kako je mogu\u0107e da se razlog za slavljenje nedjeljne mise u subotu nave\u010der, me\u0111u ostalim, nalazi u radnom vremenu diskoteka? Zar Krist svojim uskrsnu\u0107em i pouskrsnim ukazanjima nije za svagda odredio vrijeme nedjeljne svete mise? <\/strong><\/span><\/li>\n
  4. \u010cinjenicu zatvorenosti neokatekumenske euharistije Vi opravdavate! \u201ePitanje je za\u0161to su zajednice pomalo zatvorene.<\/strong> Vidite vi na neku ozbiljnu probu jednog kazali\u0161ta, ne mo\u017eete u\u0107i. Tako zajednica ima jedan svoj \u017eivot.<\/strong>\u201c U starom Statutu u \u010dl. 13, br. 3 stoji: \u201eVode\u0107i ra\u010duna o ‘specifi\u010dnim odgojnim i pastoralnim zahtjevnim, imaju\u0107i na pameti dobro pojedinaca i skupina, a posebno plodova koji mogu proizi\u0107i za cijelu kr\u0161\u0107ansku zajednicu’, mala neokatekumenska zajednica, uz odobrenje dijecezanskog biskupa, slavi nedjeljnu Euharistiju, otvorenu i drugim vjernicima<\/strong>, nakon prve Ve\u010dernje.\u201c I u starom Statutu, dakle, zajednica ne mo\u017ee imati svoj jedan \u017eivot, ve\u0107 mora u euharistiji biti otvorena i drugim vjernicima. \u0160to se ti\u010de novog Statuta, i on jasno govori o nu\u017enoj otvorenosti zajednice u slavlju euharistije. U \u010dl. 13, br. 2 ka\u017ee se: \u201eNeokatekumeni slave nedjeljnu Euharistiju u malim zajednicama, nakon prve nedjeljne Ve\u010dernje.<\/em> Ovo slavlje se odvija prema uputama dijecezanskog biskupa<\/em>. Slavlja Euharistije u subotu nave\u010der u neokatekumenskim zajednicama su dio nedjeljne liturgijske \u017eupne slu\u017ebe<\/span><\/strong> i otvorena su tako\u0111er i drugim vjernicima<\/span><\/strong>.\u201c Novi Statut poja\u010dava obvezu otvorenosti drugim vjernicima i dodaje da to ne mo\u017ee biti dio \u017eivota zajednice, ve\u0107 to mora biti dio nedjeljne liturgijske \u017eupne slu\u017ebe. U starom Statutu govori se o odobrenju dijecezanskog biskupa, a u novom o uputama dijecezanskog biskupa. Postavlja se, naravno, nekoliko pitanja. Ako se euharistija slavi u malim zajednicama kako je mogu\u0107e da je otvorena svim drugim vjernicima? Jer, recimo, ako bi do\u0161ao velik broj vjernika na neokatekumensku euharistiju, ona onda ne bi bila mogu\u0107a, jer vi\u0161e nije rije\u010d o maloj zajednici. Ako se u jednoj \u017eupi u kojoj postoje dvije neokatekumenske zajednice po 50 \u010dlanova slave dvije euharistije u isto vrijeme, jedna do druge, u istoj \u017eupi, koja je od njih otvorena za druge vjernike? Ne samo to, jedna nije otvorena ni za same \u010dlanove Neokatekumenskog puta. O drugim kombinacijama bi trebalo ozbiljno razmisliti!<\/span><\/li>\n
  5. Uspore\u0111ivati euharistiju s probom nekog kazali\u0161nog komada<\/strong> doista je neumjesno!<\/span><\/li>\n
  6. Ka\u017eete da je problem uklapanja pokreta u \u017eupnu strukturu. Za o\u010dekivati bi bilo da se pokret prilagodi i uklopi u \u017eupu. Ali ne! \u017dupa treba promjeniti strukturu kako bi odgovarala pokretu. \u017dupa se dakle mora uklopiti u pokret. Koji to ‘mi’ definiraju \u017eupu kao ‘zajednicu zajednica’?<\/strong> U kojim to crkvenim dokumentima se \u017eupa nanovo definira? Da ima razli\u010ditih promi\u0161ljanja i prijedloga pa i o samoj \u017eupi, prirodno je. Ali da se daje nova definicija naravi \u017eupe to je doista za\u010du\u0111uju\u0107e. Kako netko nanovo mo\u017ee definirati narav jedne jedinice mjesne Crkve? Nije li lokalna Crkva Tijelo Kristovo, organizam<\/strong>? Po definiciji dakle ne mo\u017ee biti nikakav konglomerat ili nakupina ili konfederacija<\/strong> raznih ‘zajednica’. \u017dupa bi trebala biti prazna mje\u0161ina u kojoj se smje\u0161taju ‘sadr\u017eaji’ raznih zajednica? Po sebi bi \u017eupa onda bila prazna. Samo okvir bez supstancije. Nema li \u017eupa u sebi sva sredstva spasenja: rije\u010di i sakramenata<\/strong>? Otkad je to \u017eupa amorfna masa u kojoj niko nikoga ne poznaje<\/strong>? Nije li \u017eupa oduvijek imala svoje strukture i ‘zajednice’ vije\u0107nika (koje ste i sami hvalili zbog anga\u017emana oko Papina dolaska), pjeva\u010da, bratov\u0161tina itd.? Tek kad su u njoj po\u010dele djelovati zajednice od pedeset \u010dlanova onda je ona po\u010dela funkcionirati? Jasno je da se 50 ljudi mo\u017ee upoznati kako bi onda \u017eupa dobro funkcionirala. Kako onda tih pedeset upoznati sa svim onim drugim grupama od pedeset u jednoj \u017eupi koja broji po nekoliko tisu\u0107a ljudi, ako je uvijet funkcioniranja \u017eupe da se svi me\u0111usobno ‘poznaju’?<\/span><\/li>\n
  7. Vratimo se za\u010das na pitanje zajednica po 50 \u010dlanova. U starom Statutu \u010dl. 13, br. 2 stoji: \u201eNeokatekumeni slave Euharistiju u maloj zajednici<\/strong> kako bi postupno bili uvedeni u puno, svjesno i djelatno sudjelovanje<\/strong> u bo\u017eanskim otajstvima, i po Kristovu primjeru koji je kod umna\u017eanja kruhova dao posjedati ljude ‘po skupinama, otprilike po pedeset’<\/strong> (Lk 9, 14). Takav je obi\u010daj, ustaljen u vi\u0161e od trideset godina prakse Puta, bogat plodovima.\u201c Za\u010dudo u novom Statutu ni traga ni glasa tom pasusu. Je li taj obi\u010daj ustaljen vi\u0161e od 30 godina u praksi Puta doista donosio bogate plodove, ako ga u novom Statutu nema? Nema ni\u0161ta od broja 50 niti od Kristova primjera posjedavanja ljudi po skupinama od pedeset ljudi. Kad ih je Isus posjedao po pedeset nije izme\u0111u njih stavio ni ograde ni betonske zidove. \u010cime ih je Isus tada nahranio? Kruhom zemaljskim ili kruhom nebeskim? Nisu li svi pobjegli kad im je ponudio svoje Tijelo za hranu? Tada ih nije bilo ni pedeset, a moglo ih je biti i manje od dvanaest da Petar nije rekao \u201eGospodine, kome da idemo? Ti ima\u0161 rije\u010di \u017eivota vje\u010dnoga!\u201c \u0160to se onda po pedeset \u010dlanova u neokatekumenskoj euharistiji dijeli: zemaljski kruh ili nebeski? Mana ili Tijelo Kristovo? Bez obzira na promjene u novom Statut, neokatekumeni, \u0161tovi\u0161e, princip broja pedeset primjenjuju na sve druge zajednice uop\u0107e, kako bi \u017eupa mogla funkcionirati. Doista \u010dudno!<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pitanja u vezi intervjua mons. Ivana Musta\u0107a Radiju O57 Spominjete da je razlog tematiziranja pokreta u Crkvi u Korizmenom pismu<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=649"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":652,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/649\/revisions\/652"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.paxtibi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}