“Kr\u0161\u0107anima je mjesto na ulici, da govore”<\/span><\/span><\/a><\/p>\n\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
Intervju s generalnim vikarom Zadarske nadbiskupije mons. Ivanom Musta\u0107em u emisiji \u201e\u010cetvrtkom u sridu\u201c na radiju 057, od 12. 3. 2009. godine.<\/span><\/p>\nRazgovarala: Ivana Zrili\u0107 <\/span><\/span><\/p>\n\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\u00a0<\/p>\n
\n<\/span><\/span>\n<\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n\u201eEvo, drago mi je da ste nam stigli u studio, u vremenu smo korizme, tako\u0111er po\u010detkom ovog tjedna Nadbiskup je uputio korizmeno pismo, mo\u017eda najbolje da krenemo od toga, puno je aktualnosti o kojima \u0107emo u idu\u0107ih pola sata razgovarati, ali evo.<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\nKorizmeno pismo, mo\u017eda bi bilo najbolje da izdvojimo naglaske, mo\u017eda da krenete Vi, svakako \u0107emo se naravno osvrnuti i <\/span>na neokatekumene, jedna tema koja je u posljednje vrijeme prili\u010dno <\/span>puno pozornosti izazvala u javnosti, no naravno da to nije jedina tema o kojoj se govori u pismu, pa evo da \u010dujemo va\u0161e <\/span>kratke naglaske.\u201c <\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107:<\/em><\/strong> \u201ePa, pred nama je Nadbiskupovo korizmeno pismo, on je mo\u017eda bolji sugovornik za to, ali svakako ovo pismo nosi naslov, \u201eDuhovni pokreti i zajednice u Crkvi dio su nove evangelizacije\u201c. Sjetimo se prije 5 godina kad je papa Ivan Pavao II. bio u Zadru. On je apostrofirao da mu je poznato da ova na\u0161a mjesna Crkva, na\u0161a Nadbiskupija u Zadru se upravo gaji lai\u010dka duhovnost i on je pohvalio i potaknuo taj rad. I njegov je izraz, izraz Ivana Pavla II. \u201eNova evangelizacija\u201c, on je stalno govorio o toj novoj evangelizaciji. I ako se malo vratimo natrag, <\/span>na taj susret s Ivanom Pavlom II. velikim evangelizatorom 20-og stolje\u0107a onda \u0107emo vidjeti da su upravo \u010dlanovi \u017eupnih vije\u0107a, ekonomskih, pastoralnih, na\u0161i zborovi, suradnici, vjerou\u010ditelji, pokreti, zajednice, udruge, oni su bili pokreta\u010di onog ambijenta s Papom, ono skandiranje, onaj \u017ear, one emocije, po kojem to poznajemo<\/strong>, tako da ova poslanica je sama po sebi dostupna, pa je na\u0161i slu\u0161atelji mogu \u010ditati. \u0160to ova poslanica za mene zna\u010di? Ona je jedan poticaj da se nastavi evo nakon jednog vremena<\/strong>, imamo potrebu, biskup je imao potrebu, potaknuti da u na\u0161oj Nadbiskupiji imamo 20 razli\u010ditih pokreta, udruga, zajednica, da se oni potaknu na svoje djelovanje, na svoj rad<\/strong>.\u201c <\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n\u201eEvo ja bih se usudila re\u0107i da je zapravo pri\u010da oko neokatekumena podigla dosta pra\u0161ine, mo\u017eda je stvar u tome da je zapravo malo poznato kako ste rekli da djeluje 20 pokreta samo u Zadarskoj nadbiskupiji, <\/span>u Katoli\u010dkoj Crkvi op\u0107enito ih je dakako puno vi\u0161e. No je li se moglo mo\u017eda <\/span>ranije reagirati i mo\u017eda na neki na\u010din uputiti i informirati ljude, neki su \u010dak govorili da je mo\u017eda rije\u010d o nekoj sekti, dakle \u010dini mi se da je u pitanju zaista neinformiranost?<\/em><\/span><\/span><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201ePa, vidite pokreti u Crkvi kojih je od 120 do 150 definiranih pokreta, koji su plod, njihov nastanak je plod II. vatikanskog koncila koji je \u0161irom otvorio vrata, <\/span>jer se Crkva na II. vatikanskom koncilu definirala kao zajednica vjernika. Tako, ovi svi pokreti nastali su, da tako ka\u017eem u bazi, osniva\u010di su laici. To je jedna karizma, zna\u010di nadahnu\u0107e Duha Svetoga. Sve skupa, nije lako definirati, ja \u0107u vam samo spomenuti u 20. stolje\u0107u velike ljude koji su bili veliki karizmatici, spomenuo sam Ivana Pavla II., onaj odnos njega i mladih. Ja sam bio na Tor Vergati 2000. godine u Rimi kad je on okupio oko sebe 2 milijuna mladih s kojim je, s kojima je on komunicirao, Majka Terezija, <\/span>brat Roger, koji je pokrenuo me\u0111u mladima pokret ekumenizma u Taizeu, Chiara Lubich koja je umrla prije godinu dana, koja je osniva\u010dica fokolarina, bla\u017eeni, ili ve\u0107 sveti Jose Maria Escriva de Balaguer koji je osnivao Opus Dei. Pokojni Giusani koji je umro lani, preklani, Comunione e Liberazione, Andrea Ricardi, koji je jo\u0161 \u017eiv, San Egidio u Italiji, vrlo va\u017ean pokret, Kiko Arguello, koji je osniva\u010d Neokatekumenskog puta, (Jean Vanier je). Sigurno svi ovi pokreti u Crkvi sa sobom nose jedna odre\u0111ena pitanja i dileme<\/strong>. Za\u0161to? Jer to je ne\u0161to novo u odnosu na tradiciju Crkve, ali uvijek je bilo takvih poku\u0161aja u srednjem vijeku. Nijedan gra\u0111anin grada Zadra nije bio da nije bio u nekoj tzv. bratov\u0161tini. Sa svakim ovim pokretom o kojima sam ja govorio, ima neka pitanja. \u0160to se ti\u010de Neokatekumenskog puta ovdje se postavljaju neka pitanja, mislim i dobronamjerna pitanja<\/strong>, pitanje inkulturacije<\/strong>, pitanje pjesama<\/strong> koje se pjevaju. Za\u0161to? Jer uz svaki ovi novi pokret vezana je i nova estetika.<\/span><\/span><\/p>\nJa sam najprije upoznao u svojemu \u017eivotu ve\u0107 1976. godine karizmatsku obnovu. I ta karizmatska obnovu je bila malo amerikanizirana, ljudi su dolaze\u0107i na seminare, bili malo frapirani, za\u010du\u0111eni. Mi smo slavenska neka du\u0161a koja vi\u0161e voli mo\u017eda meditaciju\u2026 na na\u010din da su se pjevale pjesme dizaju\u0107i ruke u velikoj jednoj radosti. Ove pjesme koje dolaze iz fokolarina, imaju neki talijanski imid\u017e, pjesme Neokatekumenskog puta imaju neki andaluzijski melos pomije\u0161an sa srednjoisto\u010dnim, semitsko-arapskim nekim elementima. Ovdje se postavlja pitanje onda za\u0161to euharistija subotom<\/strong>, mi vidimo to mladima poma\u017ee da ne izlaze i tako, pitanje je za\u0161to su zajednice pomalo zatvorene<\/strong>. Vidite vi na neku ozbiljnu probu jednog kazali\u0161ta, ne mo\u017eete u\u0107i<\/strong>. Tako zajednica ima jedan svoj \u017eivot<\/strong>. Glavno pitanje koje se postavlja za sve nove pokrete u Crkvi je: kako jedan Crkveni pokret uklopiti u \u017eupnu zajednicu, \u017eupnu strukturu. Ono \u0161to vidimo poslije II. vatikanskog koncila, da se \u017eupa mijenja na na\u010din da se mijenjaju strukture \u017eupe, tz., mi sada \u017eupu jednu kao \u017eupa sv. Sto\u0161ije, \u017eupa Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a, \u017eupa Uznesenja BDM, sv. Josipa, sv. Ante, Arbanasi, sv. Ivana, evo mi sad \u017eupu definiramo kao zajednicu zajednica<\/strong>, evo ne kao neku amorfnu masu, bezli\u010dnu masu gdje niko nikoga ne poznaje<\/strong>. Vidimo da danas na\u0161e \u017eupe izvrsno funkcioniraju ukoliko su u njima pojedine zajednice, koje imaju do 50 \u010dlanova koji se me\u0111usobno poznaju.\u201c<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\nEvo govorili smo dakle o laicima. Vi ste naveli brojne primjere, no ja bi se vrlo kratko vratila na korizmeno <\/span>pismo Zadarskog nadbiskupa u kojem on uz ostalo ka\u017ee: \u201e\u017dupnicima upu\u0107ujem poziv da budu zauzeti u svom radu u trajnoj obnovi svojih \u017eupa. Ako osjete da im zajednice i pokreti mogu pomo\u0107i, neka izaberu ono \u0161to dr\u017ee najprikladnijim za svoje \u017eupe. Dakle na koji na\u010din \u017eupnici ovdje zapravo sudjeluju, upu\u0107uju, \u0161to koja je njihova uloga u ovoj pri\u010di?<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201ePa svaki \u017eupnik je otac, jedan otac mo\u017ee savjetovati, nikoga se ne mo\u017ee na ni\u0161ta natjerati. Jedan nam otac savjetuje \u0161to je najbolje za njega, on ne mo\u017ee natjerati, on savjetuje \u0161to je najbolje za dijete, ako dijete ho\u0107e biti pilot, a otac ka\u017ee da on bude lije\u010dnik, onda nikad ne\u0107e ovaj mo\u0107i na\u0107i zajedni\u010dki jezik, zajedni\u010dki jezik. Ali ako otac shvati da njegovo dijete ima dar da bude pilot, onda se mora s time slo\u017eiti, s time slo\u017eiti\u2026 mi \u017eivimo u jednome vremenu gdje ljudi uistinu tra\u017ee, jer tra\u017ee Boga na jedan na\u010din. Vrlo je va\u017eno da za vrijeme studija na\u0161i bogoslovi koji, da upoznaju neke stvari u Crkvi, nije ista situacija u Hrvatskoj ni u Zadru kao prije 50 godina, nisu iste situacije. Mi \u017eivimo u situaciji, mi \u017eivimo u jednom sekulariziranom svijetu. Poruka evan\u0111elja je uvijek ista, Isus Krist je uvijek isti. Ali nova evangelizacija pretpostavlja jedan novi na\u010din, jedan novi \u017ear, do\u0107i suvremenom \u010dovjeku u njegovoj situaciji u kojoj on \u017eivi. Tako da \u0107e \u017eupnik znati dobro mo\u017eda nekome preporu\u010diti. Ako se netko tu na\u0111e, na\u0111e, ako se ne na\u0111e, ne na\u0111e.<\/span><\/span><\/p>\nAli ono \u0161to je va\u017enije od svega je da Crkva danas u suvremenom svijetu treba evangelizirati, treba navije\u0161tati, to je naj, najva\u017enije. Ho\u0107e li se neko priklju\u010diti nekom odre\u0111enom pokretu ili ne to je sporedno, to je drugotni jedan cilj. Prvotni cilj je uvoditi odraslog \u010dovjeka u vjeru.\u201c<\/span><\/p>\n <\/span><\/em><\/p>\n\u201eEvo mo\u017eda je jedan od spornih dijelova pri\u010de o neokatekumenima i evan\u0111elje koje je nekako rezervirano, \u010dini mi se na neki na\u010din mo\u017eda nekako za Crkvu, mo\u017eda je upravi to sporno, da se, da o takvim stvarima pri\u010da i razgovara ne znam u hotelu, u bilo kojem drugom prostoru u kojem na\u0161i vjernici zaista nisu navikli<\/em>.\u201c <\/span><\/span><\/strong><\/p>\n <\/span><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201ePa, ja mislim da je pitanje, uvijek to povezujem sa Ivanom Pavlom II. Kad bi vam postavio pitanje, za\u0161to Ivan Pavao II nije dobio Nobelovu nagradu za mir, a bio jedna po meni, jedna od najva\u017enijih osoba 20 st. onda s jedne strane \u0107ete vidjeti jednu nelogi\u010dnost, da su toliki ljudi njega prihva\u0107ali, a kad je on ozbiljno govorio, kad je Papa ozbiljno govorio o problemu u Africi da se problem AIDS-a ne rje\u0161ava na na\u010din na koji to ljudi rje\u0161avaju nego je govorio \u0161to je problem, njega su osu\u0111ivali. Mnogi su u Africi, kad je Papa govorio o za\u0161titi nero\u0111enih, kad je Papa govorio protiv eutanazije, kad je Papa govorio o genetskoj manipulaciji, kad je Papa govorio o dostojanstvu braka i obitelji, onda ga ljudi nisu prihva\u0107ali. Ja bi rekao da danas Crkvu, svijet, ajmo re\u0107i ovdje u Hrvatskoj u Zadru, Crkvu svijet prihva\u0107a tako ukoliko Crkva ima jednu tradiciju, ukoliko je Crkva unutar sakristije, ukoliko se Crkva na jedna dru\u0161tvena doga\u0111anja, e Crkva se bavi politikom, ukoliko Crkva govori mladima e ne\u0107emo to, tako da je sad izba\u010dena edukacija, ovaj Grozd, jer su otkrili da ima nekih elemenata kr\u0161\u0107anskih i tako. Me\u0111utim, kad Crkva danas, u ovome svijetu Crkva treba govoriti proro\u010dki, jednu proro\u010dku rije\u010d. Jednu istinu, istinu treba govoriti, kad Crkva izlazi na ulice, kad Crkva ulazi me\u0111u mlade, me\u0111u alkoholizirane, me\u0111u one koji uzimaju drogu. Mi smo ovih dana mlade iz \u017eupe slali <\/span>na obalu, petkom nave\u010der, subotom nave\u010der me\u0111u mlade koji tamo stoje, koji tamo su u nekom dru\u0161tvu, koji tamo \u017eive jedan \u017eivot. Ja mislim da u jednu ruku, oni da ti mladi koji se petkom nalaze na obali protestiraju, protestiraju protiv roditelja, protiv dru\u0161tva, pa i protiv Crkve. Mi smo slali mlade da s njima razgovaraju, da s njima razgovaraju, da govore ne\u0161to o Isusu Kristu da im govore da u Crkvi mogu na\u0107i smisao. Kad Crkva govori ozbiljno o braku, kad Crkva izlazi na ulicu, kad Crkva dira u konkretne probleme braka, obitelji, ra\u0111anja, odgajanja, smrti, bolesti, tek onda, onda ljudi govore da takva Crkva ne bi trebala, da bi se trebala vratiti. Mi mislimo da je kr\u0161\u0107anima mjesto na ulici.<\/strong> Papa Ivan Pavao II. kojega ja toliko citiram, ve\u0107 1993., godine u Denveru na susretu s mladima u Denveru je rekao da je do\u0161lo vrijeme da se evan\u0111elje, zna\u010di poruka, poruka spasenja propovijeda sa krovova, a kad on ka\u017ee sa krovova tz. da se treba sve upotrijebiti, i medije, i direktnu komunikaciju ili mjesto izvan Crkve.\u201c<\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n\u201cVoljela bi znati kakav je bio rezultat je li mogu\u0107e pristupiti takvim mladima posebno u takvim trenutcima, to je ovako jedan prili\u010dno neobi\u010dan, <\/span>ekstravagantan na\u010din\u201c<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201eNa\u0161i mladi su i\u0161li i u disko klubove, na\u0161i mladi su i\u0161li u kafi\u0107e, na\u0161i mladi su i\u0161li tamo gdje se mladi okupljaju i <\/span>ovaj njihovi dojmovi sam ja slu\u0161ao. Oni su rekli da je puno lak\u0161e s mladima komunicirati u kafi\u0107u u disko klubu i na obali puno lak\u0161e se do\u0111e do dijaloga i puno se lak\u0161e iskrenije se govori, nego sa ljudima na na\u0161oj Kalelargi u odijelima, u lijepoj odje\u0107i<\/strong>, ti ljudi ovaj subotom ujutro izlaze vani na kavu, da su ti ljudi puno puno otu\u0111eniji, puno zatvoreniji, <\/span>nego od mladih koji su u <\/span>jednome tra\u017eenju u jednom buntu s jedne strane. Ti mladi su znali re\u0107i: \u201eBje\u017e od mene ja sam ateist!\u201c, a onda ovaj mladi ka\u017ee: <\/span>\u201eI ja sam bio ateist!\u201c, \u201eMa ja mrzim Crkvu!\u201c, \u201eI ja sam mrzio Crkvu prije, ali sad sam Crkvu upoznao.\u201c<\/strong> Prvi kr\u0161\u0107ani su govorili: \u201eKa\u017ee, nas ljudi mrze dok nas ne upoznaju, a kad nas ljudi upoznaju onda nam se pridru\u017euju.\u201c Ti su mladi vrlo rado sa svojim vr\u0161njacima ulazili u dijalog i govorili otvoreno o nekim problemima o kojima stariji ne \u017eele govoriti.\u201c <\/span><\/span><\/p>\n\u201cEvo, smatralo se da se korizma, posebno pogodno vrijeme za katehezu, ve\u0107 smo se na neki na\u010din dotaknuli kateheza, mo\u017eda da jo\u0161 jednom ovdje pojasnimo koji je smisao kateheza. Ove godine, mo\u017eda je s jedne strane prednost, s druge mo\u017eda je ispalo nezgodno bilo je dosta <\/span>pri\u010de i o transparentu na zvoniku katedrale. Evo, \u010duli smo da je to zapravo bio na\u010din da crkva na zapravo jedan pomalo agresivniji na\u010din se zapravo nametne. \u0160to nam mo\u017eete re\u0107i o tome? <\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201eMa, Crkva je pozvana katehizirati i zato je, korizmeno <\/span>vrijeme uvijek bilo vrijeme katehiziranja odraslih. Uzmite na\u0161e otoke, uzmite na\u0161e \u017eupe od Pako\u0161tana pa sve ovamo uz more, stari \u0107e vam re\u0107i da su kroz korizmu i\u0161li na tako zvanu dotrinu. Da su oni u\u010dili <\/span>o vjeri na na\u010din da su kroz korizmu to \u010dinili. Crkva je danas pozvana katehizirati na bilo koji na\u010din, katehizirati, mi vidimo da <\/span>odrasli \u010dovjek nije uveden u vjeru. \u0160to je danas va\u017eno? Crkva danas treba re\u0107i Radosnu vijest dana\u0161njem \u010dovjeku o Bo\u017ejoj ljubavi za siromahe, Bo\u017ejoj ljubavi za grje\u0161nike, evo da Bog ljubi \u010dovjeka onakav kakav on jest<\/strong>, <\/span>evo da ljubi i mladog i starog. Evo \u010duti jednu rije\u010d da je Isus Krist pobijedio grijeh, da je pobijedio smrt, evo da postoji vje\u010dni \u017eivot, da postoji jedan smisao \u017eivota, evo da da \u010dovjek, nijedan \u010dovjek ku\u0161aju\u0107i grijeh ne u\u017eiva, da niko ne u\u017eiva kad \u010dini zlo, nego da \u010dovjek se osje\u0107a dobro kad \u010dini dobro. Evo i ti, ovaj\u2026<\/span><\/span><\/p>\nNa na\u0161e kateheze ove godine, u katedrali, mi zavr\u0161avamo ovaj vikend, ja sam vrlo zadovoljan.<\/strong> Do\u0161li su ljudi izvan Crkve<\/strong>. Nisu to ljudi koji su u Crkvi, koji su crkveni mi\u0161evi, koji su <\/span>ovaj stalno u prvoj klupi u Crkvi koji, nego do\u0161li su ljudi izvan Crkve<\/strong>, pa evo imamo ne kr\u0161tenih, ne vjen\u010danih, imamo ljudi koji su drugih konfesija, ateista, imamo ljudi koji nemaju, netko ih je doveo, netko ih je doveo, a jedan broj ljudi je do\u0161ao ba\u0161 na temelju transparenta koji je bio na zvoniku.\u201c<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\nJako zanimljvo! Kako su, kako su <\/span>poruke koje \u0107e takvi <\/span>ljudi ponijeti, kakvo je iskustvo uop\u0107e u komunikaciji s njima, jesu li prepoznali da imaju nova saznanja, no <\/span>mo\u017eda ste i Vi kao Crkva dakako od njih dobili neka zanimljiva saznanja<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201eMa, znate, ljudi nekada misle ulaze\u0107i u crkvu, ima ljudi koji zaziru od crkvenih prostora, zato veliki seminari kad dr\u017ei prof. Ivan\u010di\u0107, Smiljan, prof. ovaj doktor Zvjedan, to se odr\u017eavaju u raznim dvoranama, sportskim <\/span>halama<\/strong> James Manckal. Tako da neki ljudi dolaze radije u neke civilne prostore, kao \u0161to su to dvorane. Ali, ali kad \u010dovjek, koji su slu\u0161ali kateheze oni <\/span>su se <\/span>najprije susreli s jednom toplinom<\/strong> koju Crkva ima za njih, jednu ljubav koju Crkva ima za njih. Oni su vidjeli da usprkos svojih slabosti, proma\u0161aja, grijeha, njihov \u017eivot mo\u017ee biti druga\u010diji, evo, ja vidim da od jedne bezli\u010dne mase koja slu\u0161a kateheze, evo stvara se jedan narod<\/strong> koji ima do\u017eivljaj da je ne\u0161to taklo njihovo srce, da se <\/span>ugrijalo njihovo srce i i da se \u010dovjek tako malo po malo mijenja, da ima netko ko ga prihva\u0107a, nije Crkvu do\u017eivio kao instituciju, nije Crkvu kao neku koja se dr\u017ei <\/span>nekih zakona samo\u2026 <\/span>nego je do\u017eivio Crkvu kao majka i u\u010diteljica. <\/strong>Majka koja ga prihva\u0107a i onda kad je prljav i kad je pao i onda kada je tu\u017ean, evo i u\u010diteljica koja ga u\u010di. Dana\u0161nji \u010dovjek, dana\u0161nja generacija ljudi ima potrebe ozbiljnog navije\u0161taja, ozbiljne rije\u010di, znate, nitko se ne zadovoljava da se malo zabavlja, da se malo rekreira<\/strong>. Dana\u0161nji \u010dovjek ima ozbiljne probleme u braku, u obitelji, u svome \u017eivotu i treba ozbiljni lijek, evo i mi mislimo da Crkva ima taj ozbiljni lijek, Isus Krist <\/span>je ozbiljan odgovor na probleme dana\u0161njega \u010dovjeka.\u201c<\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\nUvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje <\/span>da na kateheze <\/span>uglavnom idu ljudi <\/span>s velikim problemima, s druge strane, onda bi mo\u017eda tu bili zakinuti obi\u010dni ljudi koji jednostavno tra\u017ee neki mir, neku duhovnost,! ovo o \u010demu ste sada govorili. Je li to istina, kakva je situacija, tko zapravo <\/span>dolazi na kateheze?<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201ePa, mi uvijek na kateheze pozivamo sve one koji \u017eive u bilo kakvom trpljenju. Rekao sam da sve vi\u0161e ljudi izvan Crkve, ljudi dolaze na razne na\u010dine. Vi znate da u povijesti Crkve, u povijesti \u017eivota mnogih svetaca, mnogi sveci do\u017eivjeli su promjenu svojega \u017eivota nakon nekih iskustava u \u017eivotu ozbiljnih kriza u \u017eivotu<\/strong>. Bilo je ne\u0161to ozbiljno ugro\u017eeno u njihovu \u017eivotu, je li bila kriza vjere, ili kriza nekog \u017eivota, ili je bio \u010dovjek pred nekim va\u017enim doga\u0111ajem i va\u017enim pitanjima kad je \u017eivot po\u010deo shva\u0107ati ozbiljno. I to je jedna prilika, da \u010dovjek, ja imam jednog prijatelja koji ka\u017ee da nikad ne bi u\u0161ao u Crkvu da nije droga u\u0161la u moju ku\u0107u.<\/strong> A droga je bila jedan nerje\u0161iv problem, moj sin je ka\u017ee upao u drogu, u pitanju je bio njegov \u017eivot ili \u017eivot ili smrt, evo ja sam vidio da Bog se poslu\u017eio tim problemom da bi ja, moja \u017eena moja obitelj u\u0161li u Crkvu, sad smo u Crkvi, sin je \u017eiv, zdrav, Crkva mu je pomogla, Bog mu je pomogo. Ja sam preko tih problema vidio, preko te krize vidio Bo\u017eju ljubav, i na taj na\u010din sam do\u0161ao u Crkvu, tako da u \u017eivotu svetaca isto tako vidimo, tako da nekada krizne situacije \u017eivota nisu ne\u0161to lo\u0161e, nego su nekada jedan trenutak, jedan trenutak za ne\u0161to dobro za jedan novi po\u010detak.\u201c<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>\u201eKoliko god to bilo te\u0161ko vjerovati! Evo pozvat \u0107u na\u0161e slu\u0161atelje ukoliko se na\u0161i slu\u0161atelji \u017eele uklju\u010diti\u2026 Ka\u017ee se da zadarska \u017eupanija prednja\u010di po raznim oblicima magija, gatanja, \u010daranja, u \u010demu je stvar, <\/span>za\u0161to je to tako?\u201c<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n <\/span><\/em><\/strong><\/p>\nMons. Ivica Musta\u0107<\/em><\/strong>: \u201ePa, dobro, ja mislim da suvremeni svijet ka\u017ee ovako: \u201eBog postoji ali ti ne treba!\u201c, kao tako, suvremeni svijet govori trebaju neke druge stvari, kako ovako nako, me\u0111u to stvarima <\/span>praznovjerje, gatanje \u010daranje,vra\u010danje. Ka\u017eu da u Italiji ima 300, 400, 500 tisu\u0107a ovaj svih mogu\u0107ih gatara, vra\u010dara. Ja ne znam, svakako u na\u0161emu narodu ima jako mnogo praznovjerja. Bio bi dobro vidjeti, ispitati koliko u narodu ima obi\u010daja, koliko vjere, koliko praznovjerja, evo koliko one istinske vjere. Tako da ima praznovjerja, ne znam da li je to tako, ali mi se \u010dini da su ljudi sve vi\u0161e svjesni, ljudi s kojima ja dolazim u kontakt, sve vi\u0161e su svjesni \u0161to je dobro, \u0161to nije dobro. Ja ne bih i\u0161ao u sve stvari, pa rekao da su sve stvari lo\u0161e. <\/strong>Svakako u Starom zavjetu znamo za ove gata\u010de, zapravo one koji su zazivali duhove, koji su se bavili spiritizmom da su ih udaljavali iz zajednica i tako, evo tako ali, ovaj ja ne vjerujem da svaki horoskop, da je neki grijeh, \u0161ta ja znam veliki grijeh, ali da praznovjerja ima,<\/strong> ljudi koji odlaze ljudima koji se bave i to je grijeh protiv prve zapovijedi koja ka\u017ee: \u201eJa sam Gospodin Bog tvoj!\u201c i to je grijeh idolatrije. To zna\u010di ne slu\u017eiti Bogu, nego slu\u017eiti nekim idolima.\u201c <\/em><\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/em><\/p>\n <\/span>\u201eTe stvari su i opasne, mo\u017eda je to manje poznato, dakle bilo kakva gatanja.\u201c<\/span><\/span><\/em><\/strong><\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.057info.hr\/images\/vijesti\/velike\/mustac_zrilic_1_1236865456.jpg\")
<\/p>\n